Evropska unija priprema novi model postepenog uključivanja zemalja kandidata u jedinstveno evropsko tržište prije punopravnog članstva, ali bi ekonomske pogodnosti bile uslovljene usklađivanjem s vanjskom i sigurnosnom politikom Unije, navodi se u nacrtu prijedloga Evropske komisije do kojeg je došao POLITICO.
Plan bi predstavljao značajnu promjenu dosadašnjeg pristupa proširenju. Zemljama kandidatima bio bi omogućen raniji pristup pojedinim dijelovima zajedničkog tržišta, istraživačkim programima i industrijskoj saradnji, dok bi proces pristupanja EU trajao paralelno.
Evropska komisija već provodi politiku postepene integracije Zapadnog Balkana kroz Plan rasta vrijedan šest milijardi eura, a uoči nove turneje Ursule von der Leyen po regionu navela je da će upravo naredni koraci u procesu pristupanja i gradualna integracija biti u fokusu razgovora.
Jedinstveno tržište kao prvi korak
Prema nacrtu dokumenta koji prenosi POLITICO, jedinstveno tržište trebalo bi postati ključni instrument za približavanje ekonomija zemalja kandidata Evropskoj uniji.
“Jedinstveno tržište je prvi prioritet za ekonomsku konvergenciju”, navodi se u dokumentu.
Ranije uključivanje kandidata trebalo bi otvoriti dodatne mogućnosti evropskim kompanijama, ojačati evropske lance vrijednosti i smanjiti stratešku zavisnost EU od drugih država.
Komisija bi procjenjivala u kojim oblastima zemlje kandidati imaju dovoljno usklađene propise i sposobnost njihove primjene da bi im se omogućio širi pristup tržištu, istraživačkim i inovacijskim programima te industrijskoj saradnji.
BiH među zemljama koje duže čekaju
Prema planu, Ukrajina, Moldavija, Albanija i Crna Gora trebale bi dobiti posebne “mape puta” koje bi dodatno ubrzale njihov proces približavanja članstvu.
Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Srbija i Turska navedene su među državama kod kojih proces traje duže.
BiH je zvanično kandidat za članstvo u EU od decembra 2022. godine, dok je Evropska komisija u decembru 2025. odobrila Reformsku agendu BiH, čime je otvoren pristup instrumentima iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
Pristup tržištu bio bi vezan za vanjsku politiku EU
Jedan od važnijih dijelova prijedloga odnosi se na političke i sigurnosne uslove za pristup pojedinim sektorima evropskog tržišta.
Što bi integracija bila dublja, to bi se od kandidata očekivala veća saradnja u kontroli stranih investicija, izvoza osjetljivih tehnologija, provođenju sankcija i zaštiti kritične infrastrukture.
“Kako se industrijska i tržišna integracija produbljuje, učešće u osjetljivim sektorima mora biti praćeno saradnjom u kontroli investicija, izvoza, provođenju sankcija i zaštiti osjetljivih tehnologija”, navodi se u nacrtu.
Među sektorima u kojima se razmatra bliža saradnja su proizvodnja poluprovodnika, kvantne tehnologije, biotehnologija, umjetna inteligencija i svemirska industrija.
Ako kandidat ne bi ispunjavao postavljene uslove, pristup pojedinim pogodnostima mogao bi biti ograničen, suspendovan ili povučen.
Postepena integracija ne bi zamijenila članstvo
U nacrtu se naglašava da postepena integracija ne bi trebala postati zamjena za punopravno članstvo.
Proces pristupanja i dalje bi ostao zasnovan na ispunjavanju kriterija, reformama, vladavini prava i demokratskim standardima.
Evropska komisija i u aktuelnoj politici proširenja ističe da brzina napredovanja kandidata zavisi od provođenja reformi, posebno u oblastima demokratije, vladavine prava i osnovnih prava.
Premijer Kosova Albin Kurti poručio je za POLITICO da podržava postepenu integraciju, ali uz jedan uslov.
“Podržavamo postepenu integraciju, ali ona mora biti put prema punopravnom članstvu u EU, a ne paralelni proces ili njegova zamjena”, rekao je Kurti.
EU razmatra i promjene načina odlučivanja
Plan se ne odnosi samo na zemlje koje žele postati članice, već i na unutrašnje funkcionisanje same Evropske unije.
U Komisiji smatraju da bi veći broj članica mogao dodatno otežati donošenje odluka u oblastima u kojima je sada potrebna jednoglasnost.
Zbog toga se razmatra šira primjena glasanja kvalifikovanom većinom u pojedinim oblastima, među kojima bi mogle biti sankcije, reakcije na kršenja ljudskih prava i slanje civilnih misija u krizna područja.
U dokumentu se navodi da su mogućnosti za takve promjene već dijelom sadržane u postojećim ugovorima EU, bez potrebe da se odmah pokreće sveobuhvatna izmjena osnivačkih ugovora.
Nacrt bi trebao biti predstavljen vodećim zvaničnicima EU 6. oktobra, nakon povratka Ursule von der Leyen s turneje po Zapadnom Balkanu, dok bi lideri država članica o proširenju i novom pristupu trebali razgovarati na samitu u Briselu 15. i 16. oktobra.
