Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković uputio je pismo američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju, ministru finansija Scottu Bessentu te istaknutim članovima oba doma Kongresa SAD-a.
U pismu ih je upoznao s odlukom Ustavnog suda BiH koja se odnosi na korištenje javnih sredstava Republike Srpske za lobističke aktivnosti u inostranstvu, ali i sa širim političkim i energetskim kontekstom odnosa BiH, SAD-a i Rusije.
U fokusu ugovor s kompanijom Dickens & Madson Canada
Konaković je naveo da se odluka Ustavnog suda, između ostalog, odnosi na ugovor koji je Predstavništvo Republike Srpske u Beču zaključilo s kompanijom Dickens & Madson Canada Inc., na čijem je čelu Ari Ben-Menashe.
Ustavni sud BiH utvrdio je da budžetsko finansiranje lobističkih usluga za ciljeve koji su u suprotnosti s Ustavom BiH, odlukama Ustavnog suda i institucija BiH nije dozvoljeno te je zabranio isplate povezane s tim ugovorom i sličnim aranžmanima.
Konaković u pismu ističe da odluka pravi jasnu razliku između legitimnog zastupanja interesa entiteta i korištenja javnog novca za aktivnosti usmjerene protiv ustavnog poretka BiH.
Spomenuo LaCivitu i Blaira
Konaković je slučaj povezao i s nedavnim kontroverzama u Washingtonu koje se odnose na angažman političkih savjetnika Chrisa LaCivite i Jamesa Blaira.
„Ovo je posebno značajno nakon nedavne kontroverze u Washingtonu u vezi s Chrisom LaCivitom i Jamesom Blairom, istaknutim političkim savjetnicima predsjednika Trumpa, koje su, prema navodima, angažovale i plaćale proruske vlasti Republike Srpske“, naveo je Konaković.
Naglasio je da ti angažmani nisu dio istog ugovora koji je razmatrao Ustavni sud, ali smatra da ukazuju na šire pitanje korištenja javnih sredstava RS-a za političko lobiranje u SAD-u.
U pismu govorio i o Dodikovim vezama s Moskvom
Konaković je u obraćanju američkim zvaničnicima posebno istakao političke veze Milorada Dodika s Rusijom.
Naveo je da političke strukture okupljene oko Dodika nastavljaju provoditi politiku koju on opisuje kao blisku interesima Moskve na Zapadnom Balkanu.
Prema njegovoj ocjeni, posebno je problematično kada se javni novac koristi za izgradnju političkog uticaja u Washingtonu, dok se istovremeno dovodi u pitanje ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Južna interkonekcija kao alternativa ruskom gasu
Veliki dio pisma odnosi se i na energetsku politiku.
Konaković je podsjetio da je 24. februara 2026. učestvovao na Transatlantskom samitu o sigurnosti snabdijevanja gasom u Washingtonu, gdje se razgovaralo o smanjenju zavisnosti Evrope od ruskih energenata i povećanju pristupa američkom LNG-u.
Kao ključni projekat za BiH izdvojio je Južnu gasnu interkonekciju s Hrvatskom.
„To bi diversifikovalo naše rute snabdijevanja, omogućilo pristup globalnom tržištu LNG-a i stvorilo dodatne prilike za američke energetske dobavljače i kompanije“, napisao je.
Kritika najave novog gasovoda preko Srbije
Konaković je u pismu suprotstavio projekat Južne interkonekcije najavama vlasti Republike Srpske o novom gasovodu preko Srbije koji bi bio namijenjen dopremanju ruskog gasa.
Prema njegovoj ocjeni, takav projekat dodatno bi zadržao ili povećao energetsku zavisnost BiH od Rusije.
Pozvao SAD da pažljivo prate lobističke aktivnosti RS-a
Na kraju pisma Konaković je pozvao američke vlasti da posebnu pažnju posvete načinu na koji se javna sredstva Republike Srpske koriste za lobiranje u SAD-u.
„Bosna i Hercegovina s poštovanjem poziva Sjedinjene Države da posvete posebnu pažnju korištenju javnih sredstava Republike Srpske za aktivnosti lobiranja i političkog uticaja u Sjedinjenim Državama, posebno tamo gdje takve aktivnosti mogu služiti ciljevima suprotnim ustavnom poretku Bosne i Hercegovine“, napisao je.
Dodao je da bi nastavak američke podrške provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, odlukama Ustavnog suda i energetskoj diversifikaciji BiH imao poseban značaj.
Konaković je pismo zaključio porukom da saradnju sa SAD-om vidi kao važan dio očuvanja mira, suvereniteta i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
