Dok se globalni ekonomski odnosi mijenjaju, Bosna i Hercegovina suočava se s brojnim izazovima, od inflacije i rasta cijena hrane i energenata do nedovoljne produktivnosti i problema u upravljanju državnim preduzećima. Kako odgovoriti na ove izazove, zaštititi životni standard građana i iskoristiti potencijale domaće privrede? O ovim pitanjima u emisiji Plenum govorili su Aziz Šunje, Damir Bećirović, Muharem Karamujić i Adnan Rovčanin.
Šunje: Država se maćehinski odnosi prema poslodavcima; državna preduzeća su politički plijen
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Aziz Šunje smatra da bi unapređenje poslovnog ambijenta i razvoj jasnih strategija u energetskom i prehrambenom sektoru trebali biti među ključnim prioritetima Bosne i Hercegovine.
“Nama treba što veći broj novih biznisa i što uspješnija poslovanja postojećih. Objektivno govoreći, nema dovoljno vjetra u leđa ni za poduzetnike ni za biznis. Država se tu ponaša maćehinski prema poslodavcima, jer mi još uvijek imamo taj mentalni sklop da su poslodavci nekako zlo. Međutim, poslodavci su ti koji stvaraju radna mjesta i ukupan prihod i morali bi imati veći poticaj”, istakao je Šunje.
Prema njegovom mišljenju, osim stvaranja povoljnijih uslova za poslovanje, država mora strateški pristupiti sektorima koji su od posebnog značaja za ekonomsku sigurnost zemlje, prvenstveno proizvodnji energije i hrane.
“Mislim da bismo morali imati strategije za dvije djelatnosti, a to su energija i hrana. Ako osiguramo dovoljno energije i ako imamo dovoljno hrane, mi smo osigurani. Imamo pretpostavke i za jedno i za drugo, međutim, ništa se ne radi”, kazao je.
Osvrćući se na stanje u namjenskoj industriji, Šunje je ukazao na probleme u upravljanju državnim preduzećima, za koja smatra da su izložena snažnom političkom utjecaju. Kao jedan od ključnih uzroka loših rezultata naveo je nekompetentnost rukovodećih kadrova imenovanih po stranačkim kriterijima.
“Problem namjenske industrije je nekompetentan menadžment, politički instaliran od stranaka na vlasti. To je ogroman problem. Ja o problemu državnih preduzeća govorim deceniju, ali jednostavno su svi gluhi”, rekao je Šunje.
Ističe da je neophodno provesti restrukturiranje državnih preduzeća i osigurati njihovo profesionalno upravljanje, umjesto da se rukovodeće pozicije popunjavaju prema političkim interesima.
“Državna preduzeća se moraju restrukturirati, moraju se korporatizirati, tako da ih vode profesionalni menadžeri”, poručio je.
Šunje upozorava da se problemi u namjenskoj industriji i drugim državnim kompanijama neće riješiti sve dok političke stranke budu odlučivale o njihovom poslovanju kao da je riječ o vlastitoj imovini.
“Dok god političke partije državna preduzeća tretiraju kao svoj plijen, s kojim mogu raditi šta žele, imat ćemo problem”, upozorio je Šunje.
Rovčanin: Ekonomski rast BiH mora se zasnivati na produktivnosti, a ne na uvozu
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Adnan Rovčanin govorio je o promjenama u globalnoj ekonomiji, inflaciji i potrebi za povećanjem produktivnosti domaće privrede. Posebno se osvrnuo na mogućnosti namjenske industrije da doprinese ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine.
Govoreći o globalnim ekonomskim kretanjima, Rovčanin je ocijenio da se centar ekonomske moći postepeno pomjera prema istoku, naročito prema Kini, koja je izrasla u jednu od vodećih svjetskih ekonomskih sila.
„Svi indikatori i svi pokazatelji govore da se svjetski ekonomski centar moći lagano i polako seli iz Amerike prema istoku i Kini“, kazao je Rovčanin.
Prema njegovim riječima, Kina je postala vodeća zemlja u svijetu po izvozu električnih vozila, dok Sjedinjene Američke Države zadržavaju značajnu prednost u pojedinim tehnologijama četvrte industrijske revolucije, naročito u digitalizaciji i umjetnoj inteligenciji. Dodao je da je teško u potpunosti procijeniti tehnološki napredak Kine zbog nedostupnosti dijela podataka iz ovih oblasti.
U takvim okolnostima, smatra da bi Bosna i Hercegovina trebala razvijati saradnju i s Kinom i sa Sjedinjenim Američkim Državama, posebno u sektorima informacionih tehnologija i umjetne inteligencije. Budući da domaća ekonomija nema dovoljno kapaciteta za samostalni razvoj svih potrebnih tehnologija, povezivanje s vodećim svjetskim centrima moglo bi otvoriti nove razvojne mogućnosti.
Kada je riječ o ekonomskom rastu BiH, Rovčanin naglašava da se on mora zasnivati na jačanju domaće proizvodnje i produktivnosti, a ne na rastu uvoza i javne potrošnje.
„Nama treba ekonomski rast, ali ne bilo kakav ekonomski rast. Ne treba nam ekonomski rast baziran na uvozu“, poručio je Rovčanin.
Upozorio je i na visok udio javne potrošnje u bruto domaćem proizvodu, navodeći da ona iznosi gotovo 47 posto BDP-a, odnosno približava se polovini ukupne ekonomske aktivnosti zemlje.
Govoreći o inflaciji, ukazao je na problem negativne realne kamatne stope, za koju smatra da potiče potražnju i dodatno pojačava inflatorne pritiske. Istovremeno, domaći realni sektor nema dovoljno kapaciteta da brzo poveća ponudu i odgovori na rast potražnje.
Zbog toga se, prema njegovoj ocjeni, monetarni uslovi moraju prilagoditi kako bi se ublažili pritisci na cijene.
„Moramo približiti kamatnu stopu realnoj kamatnoj stopi, da bismo sedativno, smirujuće djelovali na potražnju, a samim tim smirili inflaciju“, istakao je Rovčanin.
Značajan dio razgovora posvetio je i potencijalu namjenske industrije, posebno u kontekstu očekivanja da bi 2026. godina mogla donijeti slabije rezultate nakon višegodišnjeg rasta ovog sektora.
Rovčanin smatra da namjenska industrija može postati jedna od važnijih poluga ekonomskog razvoja. Kao primjer naveo je kompanije u većinskom državnom vlasništvu, ističući da je sedam takvih preduzeća ostvarilo više od 24 miliona dobiti.
Posebno je izdvojio kompaniju iz Novog Travnika koja je, kako je naveo, vlastitim znanjem razvila dronove, bespilotne letjelice i samohodna oruđa.
Ipak, upozorio je da se uspješnost kompanija ne može procjenjivati samo na osnovu prihoda i stopa rasta, već je potrebno analizirati ostvarenu dobit i vrijednost koja ostaje u domaćoj ekonomiji.
Smatra da postoji prostor za unapređenje poslovanja kroz primjenu umjetne inteligencije, razvoj sofisticiranih tehnologija, povećanje produktivnosti i proširenje asortimana proizvoda.
Uz tehnološki napredak, naglašava i značaj profesionalnog upravljanja kompanijama, bez obzira na to što je država njihov većinski vlasnik. Osvrnuo se i na negativne revizorske izvještaje u pojedinim preduzećima, pojašnjavajući da oni sami po sebi ne dokazuju korupciju, ali ukazuju na potrebu za unapređenjem poslovanja i upravljačkih praksi.
Zaključio je da namjenska industrija raspolaže značajnim potencijalom, ali da će njen doprinos ekonomskom razvoju zavisiti od kvaliteta upravljanja, tehnoloških ulaganja i sposobnosti kompanija da povećaju produktivnost.
Karamujić: BiH nije spremna za novi udar na cijene hrane, državna preduzeća moraju voditi stručnjaci
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Muharem Karamujić upozorio je na mogućnost snažnog rasta cijena hrane i energenata u narednih šest do 12 mjeseci. Govoreći o inflaciji, globalnim sukobima i stanju domaće ekonomije, istakao je da zvanične stope inflacije ne odražavaju u potpunosti stvarni pritisak na životni standard građana.
Karamujić smatra da se prilikom mjerenja inflacije nedovoljno uzimaju u obzir razlike u potrošačkim navikama i platežnoj sposobnosti stanovništva. Struktura potrošnje, kako je pojasnio, nije ista kod svih građana, a osnovni životni troškovi zauzimaju sve veći dio kućnih budžeta.
„Nemaju istu potrošnju svi ljudi. Imaju zavisnosti od platežne sposobnosti“, kazao je Karamujić.
Ukazao je da su troškovi stanovanja, komunalnih usluga, električne energije i plina u posljednjoj godini porasli za oko 22 posto, dok se ukupna inflacija procjenjuje na približno šest posto. Zbog toga, prema njegovoj ocjeni, prosječna stopa inflacije ne pokazuje dovoljno precizno stvarni rast troškova s kojima se suočavaju građani.
„Tako da je inflatorni udar koji mi osjećamo puno veći nego tih pet posto, upravo zbog ovoga što ti ponderi nisu prilagođeni, nego se daje jedna slika, prosječna slika koja nije tačna“, istakao je profesor.
Govoreći o budućim kretanjima cijena, Karamujić je upozorio da bi međunarodni sukobi i politička nestabilnost mogli dodatno utjecati na tržišta energije i hrane. Posebno je izdvojio rast cijena đubriva i energenata, koji povećava troškove poljoprivredne proizvodnje i posljedično utječe na cijene prehrambenih proizvoda.
„Mi ćemo imati veoma brzo udar na cijene hrane, žestok, zbog toga što je cijena đubriva značajno porasla i cijena energenata“, rekao je Karamujić.
Smatra da Bosna i Hercegovina nije adekvatno pripremljena za takav scenario te da bi država trebala aktivnije raditi na stvaranju robnih rezervi i osiguravanju dostupnosti osnovnih prehrambenih proizvoda po pristupačnijim cijenama. Kao jednu od mogućnosti naveo je ponudu nebrendiranih proizvoda koji bi građanima omogućili povoljniju kupovinu osnovnih namirnica.
„Mi se, nažalost, nismo pripremili. Izuzetno je potrebno da imamo nebrendirane proizvode, da država to ide aktivno, da nam napravi rezerve, mi to ništa nemamo“, upozorio je Karamujić, dodajući da bi rast cijena hrane i energije mogao izazvati ozbiljne probleme u narednih šest do 12 mjeseci.
Pored inflacije, osvrnuo se i na upravljanje državnim preduzećima, naglašavajući potrebu za razdvajanjem političkih funkcija od profesionalnog menadžmenta. Smatra da rukovodeće pozicije trebaju popunjavati stručnjaci s odgovarajućim znanjem, iskustvom i sposobnošću ostvarivanja rezultata.
Karamujić je problematizirao i ograničavanje plata rukovodilaca javnih preduzeća, ocjenjujući da takva ograničenja mogu obeshrabriti kvalitetne kandidate da se prijave na konkurse, čime se otvara prostor za imenovanje nedovoljno osposobljenih kadrova.
„Prema meni, tu je potrebno reagovati drastično, krivičnim zakonom onemogućiti bilo kakav utjecaj na rukovođenje menadžmenta firmama“, poručio je Karamujić.
Pojašnjava da njegov prijedlog ne podrazumijeva potpuno isključivanje političara iz upravljačkih struktura, već ograničavanje njihovog direktnog utjecaja na izbor direktora i kadrovska rješenja. Politička tijela, smatra, mogu postavljati ciljeve i pratiti rezultate, kao i mijenjati rukovodioce koji ne ispunjavaju očekivanja, ali imenovanja ne bi trebala zavisiti od ličnih ili stranačkih veza.
Kao primjer naveo je preduzeće ZOI ’84, ističući da vrijedna imovina javnih preduzeća zahtijeva odgovorno i profesionalno upravljanje.
„Nije bolje platiti nekome milion maraka godišnje, ali mu dati da napravi sto miliona. Ko može, ko je to pokazao, ko umije, razumijete, mi ćemo biti uvijek u plusu“, kazao je Karamujić.
Zaključio je da državna preduzeća raspolažu značajnom imovinom i da bi, uz stručan menadžment i ograničavanje političkog utjecaja, mogla ostvarivati bolje rezultate te postati važan pokretač razvoja domaće ekonomije.
Bećirović: Trebamo zaštititi Centralnu banku BiH od mogućeg udara i posezanja za njenim rezervama
Profesor na IPI akademiji u Tuzli Damir Bećirović upozorio je na posljedice domaćih političkih i ekonomskih odluka koje su, prema njegovoj ocjeni, dodatno podstakle inflaciju u Bosni i Hercegovini. Posebno je naglasio značaj očuvanja stabilnosti monetarnog sistema i nezavisnosti Centralne banke BiH, uz potrebu za unapređenjem ekonomske saradnje s Kinom.
Bećirović smatra da je na rast inflacije, koja je u velikoj mjeri uvezena, utjecao i rast minimalne plate, nakon kojeg je došlo do povećanja cijena komunalnih usluga i drugih troškova.
“Inflaciju je podgrijao i dosad nezabilježen rast minimalne plate, što je povuklo cijene komunalnih usluga i drugo. Mi smo činili sve da tu inflaciju, koja je u Bosni i Hercegovini inače uglavnom uvozna, dodatno podstaknemo. Iako imamo vrlo ograničenu monetarnu politiku i teško generišemo vlastitu inflaciju, uspjeli smo i u takvim uslovima generisati unutrašnju inflaciju”, kazao je Bećirović.
Posebnu zabrinutost izrazio je zbog najava Milorada Dodika koje bi, prema njegovoj ocjeni, mogle otvoriti pitanje nezavisnosti Centralne banke Bosne i Hercegovine i pristupa njenim rezervama.
“Postoje neke naznake na koje se mi kao ekonomisti moramo osvrnuti, a koje dolaze od gospodina Dodika. To je potencijalni udar na Centralnu banku Bosne i Hercegovine i želja da se uđe u njene rezerve. Mislim da treba poslati jasnu poruku da se aranžman valutnog odbora i stabilnost finansijskog sistema, koju imamo zahvaljujući djelovanju Centralne banke, za sada moraju braniti”, istakao je.
Prema njegovom mišljenju, očuvanje valutnog odbora i finansijske stabilnosti mora ostati jedan od ključnih prioriteta, posebno u okolnostima globalne ekonomske neizvjesnosti.
Bećirović je govorio i o potrebi promjene dosadašnjeg modela ekonomske saradnje s Kinom. Umjesto da BiH uglavnom služi kao tržište za kineske proizvode, smatra da bi trebalo raditi na povećanju izvoza i privlačenju kineskih investicija.
“Mi smo za sada samo uvozno tržište za kineske proizvode. Morali bismo diverzificirati svoje izvozne potencijale i privući kineske investitore, ponuditi im ulaganja u našoj zemlji. Oni dolaze i s određenim finansiranjem, a na taj način možda bismo poslali poruku Evropskoj uniji da možemo voditi izvjesnu samostalnu ekonomsku politiku”, zaključio je Bećirović.