Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković danas je govorio o postizbornim odnosima, budućnosti Trojke, mogućem savezu SDP-a i SDA, kao i posljednjim potezima i najavama Milorada Dodika.
Osvrćući se na informacije o novcu koji je Dodik izdvajao za lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama, Konaković je ocijenio da se, prema njegovom mišljenju, prvenstveno radilo o predizbornoj kampanji.
Istakao je da su značaj Dodikovim aktivnostima davali i pojedini političari i mediji iz Sarajeva.
„Govorio sam da se plaćaju stotine hiljada maraka i milioni kako bi se on fotografisao po hodnicima. Od njega se stvarao utisak dominantnog političkog faktora, a danas vidimo da to nije bilo tako“, rekao je Konaković.
„Ni Dodik ni bilo ko u RS-u ne može mijenjati ustavno uređenje BiH“
Komentarišući Dodikovu najavu donošenja novog ustava Republike Srpske, kojim bi se redefinisali i ograničili rad i nadležnosti Vijeća naroda RS-a, Konaković je poručio da je riječ o još jednoj najavi koja se odnosi na secesiju ili reorganizaciju.
Naglasio je da takve najave ne treba ni potcjenjivati ni precjenjivati.
„Sve što nije u skladu s Ustavom BiH ne mogu mijenjati ni Dodik ni bilo ko u Republici Srpskoj. Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine ne može se mijenjati na taj način“, kazao je Konaković.
Podsjetio je na ranije poteze vlasti RS-a koji su naknadno povučeni.
„Dodik je već jednom pokušao takve poteze, vidio dokle je stigao, a zatim se povukao i ukidao zakone u skupštini kako bi mu bile skinute sankcije. Isto bi mu se moglo dogoditi ako ponovo krene tim, po Republiku Srpsku štetnim putem“, naveo je.
Dodao je da bi eventualni novi pokušaji u tom pravcu izazvali adekvatan odgovor.
„Diplomatiju ostavljamo boljom nego što smo je zatekli“
Govoreći o radu Ministarstva vanjskih poslova BiH i revizorskom izvještaju, Konaković je ocijenio da su rezultati bolji u odnosu na stanje koje je zatekao na početku mandata.
Prema njegovim riječima, rad Ministarstva je unaprijeđen, dok su istovremeno zaustavljani pokušaji koji su, kako je naveo, bili usmjereni na secesiju.
„Značajno smo unaprijedili rad Ministarstva vanjskih poslova i spriječili secesionističke pokušaje Milorada Dodika i drugih koji su na tome radili, dok je on u isto vrijeme ljudima u Republici Srpskoj otežavao život“, rekao je Konaković.
Diplomatiju BiH tokom svog mandata opisao je kao mobilnu, agilnu i efikasnu.
Kakva je budućnost Trojke nakon izbora?
Konaković se osvrnuo i na nedavni sastanak stranaka Trojke, navodeći da je protekao korektno te da su razgovarali o dosadašnjem radu koalicije.
Trojku je opisao kao značajan politički fenomen, uz priznanje da je tokom djelovanja bilo i grešaka.
„Trojku smo analizirali kao odličan politički fenomen, uz sve greške koje ima i koje prihvatamo. Smatram da će ona sigurno nastaviti postojati u nekom obliku“, kazao je.
Dodao je da svaka stranka sada treba unutar svojih organa razmotriti mogućnosti i pravce budućeg političkog djelovanja.
„Mi smo iznijeli svoje stavove. Sa SNSD-om više ne želimo imati nikakve bliske aranžmane, prije svega zbog ljudi u Bosni i Hercegovini“, poručio je Konaković.
„Možda ćemo biti najjači opozicioni blok“
Predsjednik NiP-a smatra da će saradnja stranaka Trojke biti nastavljena, bez obzira na to hoće li sve tri stranke zajedno učestvovati u formiranju nove vlasti.
Istakao je da još nije poznato kakav će biti politički položaj SDP-a i Naše stranke u narednom periodu.
„Moguće je da SDP ode u opoziciju, pa da zajedno budemo najjači opozicioni blok, a moguće je i da bude dio vlasti. O tome će govoriti naše kolege iz tih stranaka“, rekao je.
Konaković nije isključio mogućnost da pojedine članice Trojke nakon izbora dogovore drugačije političke aranžmane.
O mogućoj koaliciji SDP-a i SDA: „Imaju puno pravo“
Govoreći o najavama takozvane crveno-zelene koalicije SDP-a i SDA, Konaković je rekao da obje stranke imaju pravo pokušati formirati vlast.
„Obje stranke su pobjednici izbora i imaju puno pravo postići sporazum, savez ili dogovor“, izjavio je.
Ipak, naglasio je da bi eventualna saradnja trebala biti zasnovana na jasnim principima i konkretnim ciljevima.
Podsjetio je na sporazum koji je Trojka na početku prethodnog mandata postigla sa SNSD-om i HDZ-om BiH.
„Ova koalicija je u ovoj zgradi dogovorena tako što je Milorad Dodik, pod zastavom Bosne i Hercegovine, evropske integracije označio kao prvi prioritet i obavezao se da će učiniti sve kako bismo što prije napredovali na tom putu. Međutim, kasnije je, po nalogu Moskve, počeo blokirati taj proces“, kazao je Konaković.
Dodao je da je HDZ tada prihvatio i razgovore o reformi izbornog zakonodavstva, uključujući ograničene ustavne izmjene potrebne za provođenje međunarodnih presuda.
Konaković smatra da se tek sada jasnije vidi značaj tog sporazuma i pregovaračkog pristupa Trojke.
„Bila bi to stabilna koalicija“
Na kraju, Konaković je istakao da nema ništa protiv eventualne koalicije SDP-a i SDA, ali da će za NiP biti važno šta bi takav politički dogovor konkretno podrazumijevao.
„Bila bi to stabilna koalicija. Međutim, šta bi bio njen cilj, to će biti predmet našeg interesovanja“, zaključio je Konaković.
Dodao je da će NiP eventualni sporazum tih stranaka procjenjivati prvenstveno na osnovu njegovog sadržaja i principa na kojima bi se zasnivala buduća vlast.
