Agresorska Rusija od početka rata u Ukrajini ubila je ili ranila najmanje 3.500 djece, prema podacima humanitarne organizacije Save the Children.
Trumpove odluke kojima se ublažava ekonomski pritisak na Rusiju uklapaju se u obrazac politike koju analitičari ocjenjuju znatno povoljnijom za Kremlj nego za Ukrajinu, evropske saveznike i dugoročne interese Sjedinjenih Američkih Država. Predstavnici Trumpove administracije brane takav pristup tvrdnjama da je direktan dijalog s Vladimirom Putinom neophodan za okončanje rata te da bi izolacija ruskog predsjednika i dodatni pritisak na Moskvu mogli ugroziti mirovne pregovore.
S druge strane, ukrajinski i evropski zvaničnici, kao i brojni stručnjaci za vanjsku politiku, smatraju da se rat može okončati samo pojačavanjem ekonomskog pritiska na Moskvu i jasnim signalom Kremlju da će saveznici nastaviti dugoročno podržavati Ukrajinu.
U međuvremenu, Vladimir Putin je u intervjuu koji je u četvrtak, 22. oktobra, dao ruskom novinaru Pavlu Zarubinu ponovo doveo u pitanje ukrajinski nacionalni identitet, tvrdeći da su Rusi i Ukrajinci zapravo jedan narod.
„Oni su nam veoma blizak narod. Najnovija genetska istraživanja zapravo pokazuju da smo jedan narod“, izjavio je Putin u videosnimku koji se proširio društvenom mrežom X.
Putin pritom nije precizirao na koja se istraživanja poziva, ali je iznio i tvrdnju da okupirane ukrajinske teritorije zapravo ne pripadaju Ukrajini, već da historijski pripadaju Rusiji.
Takve izjave dodatno potvrđuju njegovu dugogodišnju retoriku kojom osporava ukrajinsku državnost i nastoji opravdati rusku invaziju. Posebno su značajne u trenutku kada Washington najavljuje novi krug mirovnih pregovora, dok Putin istovremeno poručuje da je spreman na razgovore, ali i da će Rusija, ukoliko dogovor izostane, ostvariti sve svoje ratne ciljeve.
Sada se postavlja pitanje kako će na ove Putinove izjave reagovati Donald Trump, koji za rusku agresiju na Ukrajinu sve češće odgovornost prebacuje, vjerovali ili ne, na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.