Sindikalne organizacije u Bosni i Hercegovini najavljuju nove prijedloge za povećanje minimalnih plata u 2027. godini. Prema njihovim zahtjevima, najniža primanja trebala bi se određivati u skladu sa stručnom spremom radnika. Tako bi zaposleni s osnovnom školom imali minimalnu platu od 1.500 KM, dok bi radnici s visokom stručnom spremom trebali primati najmanje 1.900 KM. S druge strane, poslodavci upozoravaju da se eventualno povećanje mora prilagoditi stvarnim mogućnostima privrede.
Trenutno se sistem određivanja minimalne plate razlikuje između dva bh. entiteta. U Federaciji BiH najniža neto plata iznosi 1.027 KM za sve radnike, bez obzira na nivo obrazovanja, dok se u Republici Srpskoj minimalna primanja određuju prema stručnoj spremi zaposlenih.
Tako minimalna plata za radnike s nekvalifikovanom spremom u RS-u iznosi 1.000 KM, za zaposlene s trogodišnjom srednjom školom 1.050 KM, a za one s četverogodišnjom 1.100 KM. Radnici s višom stručnom spremom imaju minimalnu platu od 1.350 KM, dok je za visoku stručnu spremu propisan iznos od 1.450 KM.
Sindikat predlaže minimalnu platu do 1.900 KM
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović smatra da trenutni iznosi nisu dovoljni za dostojanstven život radnika, zbog čega najavljuje prijedlog novog modela utvrđivanja minimalne plate.
Prema najavljenom prijedlogu, minimalna plata za radnike s osnovnom školom iznosila bi 1.500 KM, za zaposlene sa srednjom stručnom spremom 1.700 KM, s višom 1.800 KM, dok bi radnici s visokom stručnom spremom imali minimalna primanja od 1.900 KM.
Predsjednik Saveza sindikata RS-a Goran Stanković smatra da razgovori o povećanju plata ne bi trebali biti usmjereni na manje procente, već na pronalaženje rješenja kojim bi se omogućila znatno veća primanja za većinu zaposlenih.
“Pričamo kako da dođemo do ove plate da maltene većina radnika prima ovu platu od dvije hiljade maraka, a ne da pričamo o nekih ili 15 posto povećanja plata”, izjavio je Stanković za BHRT.
Podsjetio je da se od naredne godine planira povećanje plata i penzija od 7,5 do osam posto, ali smatra da bi rast zarada zaposlenih trebao biti mnogo značajniji.
Poslodavci upozoravaju na realne mogućnosti privrede
Predstavnici poslodavaca iz Federacije BiH i Republike Srpske ne negiraju potrebu za rastom minimalnih plata, ali ističu da se sindikalni zahtjevi moraju uskladiti s ekonomskim pokazateljima i finansijskim mogućnostima poslovnog sektora.
Direktor Unije poslodavaca RS-a Saša Aćić smatra da bi se visina minimalne plate trebala određivati na osnovu očekivane inflacije i stope rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Kako navodi, takav način obračuna podrazumijevao bi povećanje od nekoliko procenata, što je praksa koju primjenjuju i pojedine druge evropske zemlje.
Koliko je pitanje minimalnih primanja značajno za životni standard građana najbolje pokazuje njihov odnos prema troškovima života. Trenutna minimalna plata pokriva tek nešto više od trećine sindikalne potrošačke korpe za četveročlanu porodicu. Čak ni zaposleni s visokom stručnom spremom svojim primanjima ne mogu pokriti polovinu ukupnih troškova.
Za podmirivanje osnovnih potreba četveročlane porodice potrebne su najmanje tri minimalne plate. Ni prosječna primanja ne donose značajnije olakšanje, s obzirom na to da prosječna plata u RS-u pokriva tek nešto više od polovine vrijednosti potrošačke korpe, dok je u Federaciji BiH situacija još nepovoljnija.
Ekonomisti zagovaraju smanjenje opterećenja privrede
Ekonomski analitičari smatraju da je povećanje plata neophodno, ali upozoravaju da se ono ne bi smjelo provoditi isključivo kroz dodatno finansijsko opterećenje poslodavaca.
Zoran Pavlović ističe da bi smanjenje doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje moglo stvoriti uslove za značajnije povećanje neto primanja zaposlenih.
Sličan stav zastupa i ekonomski analitičar Igor Gavran, koji naglašava važnost fiskalne reforme kojom bi se istovremeno omogućile veće plate radnicima i smanjili troškovi poslovanja kompanija.
Također upozorava da povećanje plata mora biti praćeno konkretnim mjerama za kontrolu inflacije i snižavanje cijena, kako bi građani zaista osjetili poboljšanje životnog standarda.
Konačna odluka o visini minimalne plate za 2027. godinu još uvijek nije donesena. Pred sindikatima, poslodavcima i predstavnicima vlasti ostaje izazov pronalaska kompromisnog rješenja koje će omogućiti veća primanja radnicima, a istovremeno sačuvati stabilnost i poslovanje kompanija.