Bivši savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost John Bolton smatra da je nastavak puta Bosne i Hercegovine prema članstvu u NATO-u od izuzetnog značaja za sigurnost i stabilnost regiona. Ipak, ne očekuje da će Washington u skorije vrijeme značajnije pojačati svoje prisustvo i politički angažman na zapadnom Balkanu.
U intervjuu za Fenu, Bolton je ocijenio da je američka administracija napravila propust jer nije posvetila dovoljno pažnje Balkanu, posebno imajući u vidu rat u Ukrajini, neriješena pitanja iz perioda raspada bivše Jugoslavije i sve izraženiji ruski utjecaj u regionu.
„Bilo bi mnogo više u interesu Washingtona da bude aktivnije angažiran na Balkanu, ali to se nije dogodilo. Uz sva politička previranja koja očekujem u Washingtonu, ne vidim mnogo izgleda da će regija dobiti veću pažnju“, rekao je Bolton.
Prema njegovoj procjeni, postojeća američka politika prema regionu vjerovatno će biti nastavljena, ali takav pristup ne mora nužno donijeti pozitivne rezultate. Smatra da bi ozbiljnija kriza mogla ponovo usmjeriti pažnju Washingtona prema Balkanu, ali da takav scenarij nikome ne bi odgovarao.
NATO integracije ključne za sigurnost regiona
Govoreći o euroatlantskoj perspektivi Bosne i Hercegovine, ali i ostalih zemalja koje teže članstvu u NATO-u, Bolton je naglasio da integracija u Sjevernoatlantski savez ima poseban značaj, u pojedinim aspektima čak i veći od pristupanja Evropskoj uniji.
„Put prema članstvu u NATO-u apsolutno je ključan za sve zemlje koje još nastoje ući u Savez“, poručio je.
Ovakav stav obrazložio je sve intenzivnijim ruskim aktivnostima u okviru takozvanog hibridnog ratovanja, odnosno djelovanja u sivoj zoni, posebno u istočnoj i centralnoj Evropi.
Kao jedan od primjera naveo je učestale dojave o bombama na komercijalnim letovima, ističući da još uvijek nema konačnih dokaza o ruskoj odgovornosti. Ipak, upozorio je da se takvi incidenti ponavljaju, naročito u zemljama srednje i istočne Evrope, te da mogu predstavljati dio šire strategije izazivanja nestabilnosti.
Bolton smatra da je cilj takvih aktivnosti stvaranje pritiska na države koje podržavaju Ukrajinu, uz poruku da bi posljedice te podrške mogle osjetiti i zemlje koje nisu članice NATO-a.
„To me veoma zabrinjava. Volio bih da je Trump zagovornik NATO-a. To očigledno nije bio jedan od njegovih prioriteta. Nadam se da neće dodatno pogoršati stvari i da ostale članice razumiju da je daljnje proširenje NATO-a u interesu svih u Sjevernoatlantskom savezu“, kazao je Bolton.
Stabilnost Bosne i Hercegovine ostaje američki interes
Komentarišući odnos Trumpove administracije prema vlastima Republike Srpske, separatističkoj retorici i očuvanju teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, Bolton je podsjetio da je stabilnost BiH decenijama predstavljala jedan od važnih elemenata američke politike prema Balkanu.
Istakao je da je Washington još od raspada bivše Jugoslavije prepoznavao značaj stabilne Bosne i Hercegovine za ukupnu sigurnost regiona.
Iako je američka politika tokom godina prolazila kroz različite faze, Bolton smatra da je opredijeljenost SAD-a za stabilnost BiH imala značajnu ulogu.
S druge strane, ocijenio je da Evropska unija nije ostvarila naročito uspješne rezultate u rješavanju političkih i institucionalnih problema koji opterećuju region. Ni američki pristup, prema njegovom mišljenju, nije donio dovoljno konkretnih pomaka u prevazilaženju postojećih sporova.
Zbog toga ne očekuje značajniji zaokret u američkoj politici prema Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o sankcijama i drugim oblicima ekonomskog pritiska.
„Ne očekujem da će se to promijeniti, ali želim ponovo naglasiti da je to više posljedica inercije, odnosno činjenice da se tim pitanjem niko ne bavi i ne govori da nam je potrebna nova politika, nego ponovne potvrde postojeće politike“, rekao je za Fenu.
Dodao je da promjena odnosa snaga u Kongresu neće automatski dovesti do novih mjera prema pojedincima u BiH niti do značajnije promjene dosadašnjeg pristupa.
„Možda će se to promijeniti i možda će biti prilike da se ljudi time više pozabave. To bi bio pozitivan razvoj događaja, ali ne bih računao da će se desiti brzo nakon što novi saziv Kongresa preuzme dužnost“, naveo je Bolton.
Srbija pred važnim političkim promjenama
Osvrćući se na politička dešavanja u Srbiji, Bolton je ocijenio da je odlazak Aleksandra Vučića s vlasti historijski značajan događaj, ali da ostaje otvoreno pitanje može li studentska lista ponuditi jasan politički program i izgraditi stabilnu alternativu dosadašnjoj vlasti.
Naglasio je da Srbiju očekuju brojni unutrašnji izazovi te da nije uvjeren kako bi direktno uključivanje SAD-a ili drugih međunarodnih aktera doprinijelo njihovom rješavanju.
Prema njegovom mišljenju, najvažnije je da politička tranzicija protekne mirno, uz poštivanje izbornih rezultata i mogućnost formiranja nove vlade.
„Sve dok se tranzicija odvija mirno, dok Vučić i njegove pristalice priznaju poraz, a pobjednici nastoje formirati novu vladu, mislim da su to pozitivni koraci i nešto što bih želio vidjeti u svim zemljama regije“, rekao je Bolton.
Smatra da je u ovom trenutku najbolje sačekati razvoj događaja i procijeniti u kojem će se pravcu Srbija kretati.
Istovremeno je upozorio da nedostatak punog angažmana rukovodstva State Departmenta otežava kreiranje dosljedne američke politike prema regionu, posebno nakon značajnih političkih promjena u Srbiji.
Washington očekuje dvije godine političkih sukoba
Govoreći o unutrašnjim političkim prilikama u SAD-u, Bolton je ocijenio da će naredni period obilježiti intenzivni sukobi između demokrata i republikanaca, nakon što su demokrate preuzele kontrolu nad oba doma Kongresa.
Rezultate izbora na sredini predsjedničkog mandata protumačio je kao izraz nezadovoljstva Trumpovim dosadašnjim radom, posebno jer je sam predsjednik pozvao birače da glasanje posmatraju kao svojevrsni referendum o njegovom mandatu.
„Govorio je: Molim vas, pretvarajte se da sam i ja na glasačkom listiću, što na izborima na sredini mandata obično ne želite raditi, jer ih birači koriste da izraze protivljenje politikama koje im se ne sviđaju“, podsjetio je Bolton.
Dodao je da stranka čiji je kandidat predsjednik SAD-a tradicionalno gubi dio podrške na izborima na sredini mandata, ali da je Trump dodatno personalizirao izborni proces i time demokratama omogućio da rezultate predstave kao odbacivanje njegovih politika.
Ipak, Bolton smatra da izborni uspjeh demokrata ne znači da su ponudili jasnu alternativu Trumpovoj politici.
„S priličnom sigurnošću može se reći da će demokrate i republikanci naredne dvije godine u Kongresu voditi politički rovovski rat“, ocijenio je.
Istrage protiv Trumpove administracije i ograničen zakonodavni prostor
Bolton očekuje da će demokratska većina u Kongresu pokrenuti brojne istrage o radu Trumpove administracije, uključujući odluke donesene tokom prve dvije godine njegovog mandata, ali i određene aktivnosti iz prvog predsjedničkog mandata.
Osim kontrolne uloge, demokrate će pokušati nametnuti vlastiti zakonodavni program, ali će se suočiti s ograničenjima zbog predsjedničkog prava veta.
Bolton je podsjetio da je za poništavanje predsjedničkog veta potrebna dvotrećinska većina u oba doma Kongresa, koju demokrate ne posjeduju.
„Mislim da će biti mnogo užurbane aktivnosti koja će potrošiti mnogo vremena i energije, ali ne vjerujem da će iz toga mnogo proizaći“, rekao je.
Prema njegovoj procjeni, politička nadmetanja u Kongresu bit će dodatno obilježena približavanjem narednih predsjedničkih izbora, zbog čega smatra da je izborna utrka praktično već počela.
Kongres neće bitno promijeniti Trumpovu vanjsku politiku
Kada je riječ o američkoj vanjskoj politici, Bolton smatra da izborni rezultati neće imati značajniji neposredni utjecaj na odluke predsjednika, s obzirom na široke ovlasti koje mu daje američki Ustav.
Iako Kongres može koristiti budžetske mehanizme kako bi izvršio određeni pritisak na administraciju, Bolton ne vjeruje da će to suštinski promijeniti način na koji Trump vodi vanjsku politiku.
Istakao je da predsjednik ni do sada nije imao naročito dosljedan pristup međunarodnim pitanjima, te da ne očekuje da će se to promijeniti u završnom dijelu njegovog mandata.
„Preovladavat će činjenica da ulazi u završni period predsjedničkog mandata, kada njegov politički utjecaj slabi. Sa svakim danom svima je jasno da smo korak bliže narednim predsjedničkim izborima“, zaključio je Bolton.
