UNIVERZITETSKA PROFESORICA NEDŽMA DŽANANOVIĆ MIRAŠČIJA UPOZORAVA: “Ako Dodik imenuje glavnog pregovarača za EU, cijelim procesom će upravljati MOSKVA”
O novom izvještaju Evropske komisije i porukama koje smo njime dobili razgovarali smo sa profesoricom na Odsjeku politologija Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Nedžmom Džananović-Miraščija.
U martu 2024. godine Bosna i Hercegovina je dobila zeleno svjetlo za početak pristupa pregovorima sa EU. Krajem oktobra iste godine, iz Evropske komisije poručili su – “spavate dok je zeleno na semaforu”.
Priča o prioritetima koje ispunjavamo, upozoravala je “Slobodna Bosna”, pokazala se neistinitom. Bez obzira na sve hvalospjeve koji su dospjeli u javnost, činjenica je da nisu učinili ništa od onoga što EU traži od nas, a i ono što su učinili morat će popraviti. Poput Zakona o VSTV-u.
Stagnacija EU procesa je najbolje što možemo očekivati ako Dodiku udovolje
O novom izvještaju Evropske komisije i porukama koje smo njime dobili razgovarali smo sa profesoricom na Odsjeku politologija Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Nedžmom Džananović-Miraščija.
“Često sam i vrlo detaljno govorila o prošlogodišnjem Izvještaju i nije problem da na taj način analiziramo i ovaj Izvještaj – ukratko, nije dobro jer niti u jednoj oblasti nema većih ili značajnijih pomaka, ne bilježi se nijedna oblast u kojoj smo dobro pripremljeni, najčešća ocjena ‘nema napretka’. Čak i oni mali pomaci koji su ostvareni do marta, preplaćeni su bolnim i lošim kompromiserstvom na domaćem terenu, što se ni u kom slučaju nije pokazalo uspješnom strategijom, ni za BiH ni za političke aktere koji su u tome sudjelovali”, prokomentirala je profesorica Džananović-Miraščija.
No, u svjetlu aktuelnih dešavanja u svijetu, profesorica Džananović-Miraščija upozorava da je u ovom trenutku važno razumjeti nešto drugo.
“Gruzija, a evo i Moldova, izvlače se ispod željeznog moskovskog šinjela, i to su dobre vijesti. Na Zapadnom Balkanu, pogotovo u BiH, Moskva preko svojih avatara upravlja najvišim državnim procesima, uključujući i proces eurounijskih integracija. Naši su izvještaji o napretku godinama loši, razočaravajući već duže od decenije, upravo zbog toga što opstrukcija u BiH dolazi s najvišeg nivoa dijela vlasti, što ima i svoju domaću, prekoentitetsku osovinu, a što na proevropskoj strani političkog spektra nema ni pameti ni znanja ni vizije kako to obuzdati. To će sada, bojim se eskalirati s izborom pregovarača i pregovaračkog tima, što je neki naredni očekivani korak. Partneri iz Federacije i EU predstavnici ne vide nikakav problem u činjenici da Dodik želi da imenuje glavnog pregovarača. To znači, bukvalno, da će procesom, dinamikom, sadržajem i prioritetima upravljati niko drugi do Moskva. O pristupu potencijalno osjetljivim informacijama o EU da ne govorim, a sasvim je jasno da će u predstojećem periodu poglavlje vanjskih poslova, odbrane i sigurnosti, ali sadržaji drugih poglavlja, poput energije, inovacija, pripremljenosti i sl, biti od posebnog značaja za Rusiju. Ono što EU očajnički pokušava da suzbije na krajnjem Istoku, ovdje na terenu, za Bosnu i Hercegovinu je prihvatljivo!? Ako to zaista bude prihvaćeno, dalja stagnacija eurounijskog procesa je je najbolje što možemo očekivati. No, uz to se dalje gubi kredibilitet EU, a topi se i politički kapital koji predstavlja velika podrška građana BiH članstvu u EU. To je korak koji može imati dalekosežne i nepopravljive posljedice”, upozorava univerzitetska profesorica Džananović-Miraščija.
Put do Brisela vodi preko Strazbura
U izvještaju Evropske komisije se navodi da Bosna i Hercegovina mora provesti presude Evropskog suda za ljudska prava iz grupe presuda Sejdić-Finci, što bi značilo da mora promijeniti Ustav – a za to kod nas, vidjeli smo, nema političke volje. U posljednjem periodu mnogo se priča o namjeri visokog predstavnika koji se pokušava umiješati u presudu Kovačević, kao da je igrač HDZ-a.
“Već sam načela temu šumova u komunikaciji. Neuspjeh EU da svoje strateško, pa i geopolitičko opredjeljenje uspješno implementira na lokalnom terenu je sve vidljiviji i dramatičniji. Grupa presuda Sejdić-Finci nije tek tako dio EU-agende. Pitanje političkih prava pojedinaca i diskriminacije, obuhvata dva od tri Kriterija iz Kopenhagena. Politički kriterij, jer je uživanje punih političkih prava dio svake funkcionalne demokratije, i pravni, jer je pitanje poštovanja međunarodnopravnih obaveza, a presude međunarodnih sudova to jesu, znak prihvatanja međunarodnopravnog poretka iznad svake politizacije i ultimativni dokaz prihvatanja vladavine prava. EU sve i da hoće, ne može promjeniti ni formalni značaj, ni suštinski efekat provođenja ovih presuda, kao ni specifičnu simboličnu težinu – put do Brisela vodi preko Strazbura! Kao što je i put Zagreba do Brisela, svojevremeno, vodio preko Den Haaga. Da pojasnim za mlađe čitaoce – Hrvatska se nije mogla pomaći na EU putu, i pored velikih uspjeha, dok nije Haškom tribunalu izručila sve koji su bili optuženi za ratne zločine. Politika nije mogla umanjiti značaj i težinu ispunjavanja međunarodnopravnih obaveza, one su neupitne, kad god da dođu na red. I unutarnje funkcioniranje EU sistema se osigurava istim mehanizmima – neupitna vladavina prava i provođenje odluka i presuda, bez obzira šta se misli i kako to vide pojedine članice”, pojasnila je profesorica Džananović-Miraščija.
Integritet ESLJP ostat će neupitan
Kolege politolozi upozoravali su da Christian Schmidt krši Aneks 10, te da on kao visoki predstavnik ima striktna ovlaštenja i da je zadužen samo za implementaciju i provođenje Dejtonskog sporazuma. A profesorica Džananović-Miračšija navodi kako se Schmidt često poziva na EU standarde i EU put, iako to od 2011. nije dio mandata Ureda Visokog predstavnika.
“Visoki predstavnik već više od decenije nema i ulogu Specijalnog predstavnika EU. Osim što verbalno zalazi u teren koji nije njegov, njegova je interpretacija i pokušaj vršenja pritiska na međunarodni sud potez bez presedana. Argumenti koje iznosi, da Dejton Bosnu i Hercegovinu čini posebnom i krhkom, te da visoki standardi zaštite ljudskih prava nisu provodivi u BiH, su se javljali i nekim prethodnim presudama, ali su dosljedno odbacivani i preglasavani i nadam se da će takva logika biti prisutna i sada. Standardi imaju smisla samo ako se jednako primjenjuju na sve. Selektivna primjena je veoma opasna, i praktično i kao poruka. ‘Prijetile’ su tom Sudu i puno jače članice i političke ličnosti, ali je integritet ostao neupitan i donosile su se one odluke koje su konzistentne s pravnom logikom Evropske konvencije o ljudskim pravima. Nama, međutim, bez obzira kakva će biti konačna presuda, ostaje gorka spoznaja da postoji jedan dio međunarodne zajednice i njenih zvaničnika koji na BiH gledaju kroz istu optiku koju je hrvatski predsjednik Milanović sažeo u izjavi ‘prvo sapun, pa parfem'”, prokomentirala je profesorica Džananović-Miraščija.
