Visoki predstavnik Christian Schmidt je za austrijski list Profil komentarisao trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini. On je naveo da ne vidi opasnost da bi moglo doći do nasilja, ali da je u toku “državna kriza” i pokušaj da se “na miran način nacrtaju nove granice”. Također je komentarisao navodno putovanje predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika u kontekstu naloga za njegovo privođenje, te kako vidi svoju ulogu u BiH.
“Gospodine Schmidte, hoće li biti rata u Bosni i Hercegovini?”, pita novinarka na početku intervjua za Profil.
“Ne bojim se eskalacije nasilja, ali vidim pravnu eskalaciju. Nalazimo se u pravoj državnoj krizi. Milorad Dodik želi potpuno novi ustav Republike Srpske. To je dugoročno planirana priprema za nezavisnost i možda i za druge scenarije koji postoje u regiji“, odgovara Schmidt.
“Dodik doveo sebe u ćorsokak”
Novinarka pojašnjava da se radi i o mogućnosti formiranja vojske Republike Srpske. Također, postoji scenarij ujedinjenja Republike Srpske sa Srbijom, možda u vidu konfederacije.
Schmidt ovo naziva “zabrinjavajućim”.
Novinarka ističe da je pitanje šta će biti s Dodikom, te da “ako dođe do pokušaja hapšenja, prijete eskalacije s policijom Republike Srpske”. Postavlja pitanje ko bi trebao da hapsi Dodika?
“Institucije države funkcionišu. Međutim, moramo biti pametni i suzdržani. Glavni odgovorni, Milorad Dodik, doveo je sebe u ćorsokak”, odgovorio je Schmidt.
Zatim novinarka ponovo postavlja isto pitanje: Ko bi trebao hapsiti Dodika?
Schmidt odgovara: “Ovo pitanje moraju razmotriti nadležne institucije. Šta će iz toga proizaći, vidjećemo”.
Naredno pitanje novinarke: “Šta ostaje od ukupne države Bosne i Hercegovine, ako njene institucije ne mogu djelovati na cijeloj teritoriji države? Da li vidimo kraj Bosne i Hercegovine?”
“Naravno da svi znaju da situacija može brzo izmaći kontroli, i takvo nešto ne bi se moglo ograničiti samo na regionalni nivo. Međutim, još uvijek ima dovoljno razuma da mogu reći: Ne vidim spremnost na nasilje, čak ni kod onih koji žele odvajanje Republike Srpske”, odgovara Schmidt.
Na pitanje da li Dodik “blefira”, Schmidt kaže: “Ne, to nije blef, to je i dalje pokušaj da se na miran način nacrtaju nove granice. Pitanje je: Ko bi mogao imati interes da stvari u Bosni i Hercegovini eskaliraju? Ovdje postaje značajno što se spominje da Dodik planira put u Moskvu ove srijede”.
Novinarka zatim pita Schmidta da li vjeruje da bi se Dodik, ako zaista ode u Moskvu, uopšte vratio.
Za Schmidta je ovo “zanimljivo pitanje”.
“Zapazili smo da postoji jedna članica EU koja očigledno već razmatra pratnju za njega”, navodi on.
Ovdje se radi o Mađarskoj, s obzirom na podršku koju Dodik ima od Viktora Orbana.
“Ne znam da li Dodik planira ići negdje. Rekao bih: Želim mu dobar put”, kaže Schmidt.
Zatim navodi:
“Niko nema interes da ovo eskalira. Ne treba da bude pobjednika i poraženih. Moj dobar prijatelj, bivši austrijski kancelar i ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg, jednom je rekao: “Previše si njemački, premalo balkanski”. Naravno, mi u Evropi svi relativno racionalno razmišljamo. Ali ponekad postoje stvari na Balkanu koje se ne podvrgavaju racionalnosti”.
Na pitanje šta želi da kaže s ovom izjavom, Schmidt pojašnjava:
“Teško je kada se neko precjenjuje. Mislim da mnogi ljudi u Republici Srpskoj nisu nužno podržavali Dodika, ali su zbog radnih mjesta u prekomjerno napuhanoj javnoj administraciji u određenoj mjeri zavisni. Srbi koji rade za državne institucije, Dodik im je ponudio da napuste te institucije. Umjesto toga, trebali su se pridružiti institucijama Republike Srpske. Međutim, trenutno tu nema gotovo nikakvog interesa. Strategija da sve povuče na svoju stranu ne funkcioniše. To je dobra vijest”.
SAD stoje iza BiH
Novinarka zatim pokušava da povuče paralelu između Dodika i američkog predsjednika Donalda Trumpa, što Schmidt potpuno odbacuje:
“Predsjednik SAD-a je lider slobodnog svijeta i najveće svjetske ekonomije. Milorad Dodik, s druge strane, vlada polurepublikom sa možda 700.000 stanovnika i bruto domaćim proizvodom koji je otprilike jednak onom u Gelsenkirchenu. A on je čovjek za kojeg je i dalje nejasno u čijim je rukama. Spomenuo sam maloprije Moskvu”.
Do sada Sjedinjene Države nikada nisu dovodile u pitanje jedinstvo Bosne i Hercegovine. Novinarka pita Schmidta da li Trump održava dosadašnju politiku SAD-a prema BiH.
“Razumio sam poziciju Trumpove administracije kao onu koja nastoji izbjeći izazivanje novih konflikata. Ponekad čujem kritički i opravdani prigovor nama Evropljanima koji bi se trebali baviti pitanjem Zapadnog Balkana”, odgovara on.
Zatim dodaje: “Po mom mišljenju, Amerikanci trebaju ostati ovdje. Oni igraju vrlo važnu, smirujuću ulogu. Građani Bosne i Hercegovine vide Amerikance kao garant mira”.
Što se tiče pristupa EU u kontekstu djelovanja Mađarske, on kaže:
“Evropa već ide ujedinjeno, uprkos svemu. Bosni i Hercegovini je potrebna EU perspektiva. Punopravno članstvo vjerojatno neće biti ostvareno tako brzo, ali u narednih pet godina trebali bismo ponuditi mladima u ovoj zemlji barem neku perspektivu. Kako ne bi još više ljudi iselilo”.
“Za početak boljih vremena u Bosni i Hercegovini potrebna je čvrsta ekonomska osnova i vladavina prava. I prevazilaženje nacionalističkih ideja iz 19. stoljeća”, dodaje on.
Novinarka zatim govori Schmidtu: “Vaš položaj je također donekle zastario. Kao visoki predstavnik niste demokratski legitimirani, ali možete poništiti svaki zakon i odluke parlamenta. Mnogi u Bosni i Hercegovini smatraju da je upravo vaš položaj uzrok mnogih problema u zemlji, jer se mnogi političari izvlače na vas”.
Na to Schmidt odgovara:
“Ako bih mogao dobre savjesti reći: Sve je u redu u Bosni i Hercegovini, strukture su na mjestu, oni se svađaju, ali žele ostati zajedno, onda bih rekao: Zaista je vrijeme da odem. Međutim, to nije slučaj”.
Zatim komentariše kritike zbog “kolonijalnog stava” koje su mu često upućene.
“Ja to doživljavam sasvim drugačije. Kada razgovaram s ljudima u Bosni i Hercegovini, gotovo svi žele da se slikaju sa mnom. I imaju puno ideja o tome šta bih trebao narediti, čak i u Republici Srpskoj. Mislim da izvan političke sfere mnogi misle: On zapravo nije toliko loš”.