Dok cijene nafte na svjetskim tržištima rastu, Bosna i Hercegovina i dalje čeka gotovo milijardu eura iz evropskog Plana rasta za Zapadni Balkan. Prema ocjenama političara i analitičara, glavni problem nije u Evropskoj uniji, već u unutrašnjim političkim blokadama i sporom provođenju reformi. Za Bosnu i Hercegovinu je kroz ovaj program predviđeno 976,6 miliona eura, ali pod uslovom da država provede reformske mjere koje su vlasti same definisale kao ključne za napredak na evropskom putu. Međutim, realizacija tih reformi ide sporo, a u ovom trenutku potrebno je definisati pravni okvir za korištenje sredstava, kao i način njihovog povlačenja i vraćanja…
Author: riky
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je u ponedjeljak da Turska održava visok nivo budnosti usljed pojačanih napetosti u regionu, upozorivši da bi “provokativni koraci” mogli negativno utjecati na odnose Ankare s Teheranom. Govoreći nakon sastanka vlade u Ankari, Erdogan je rekao da sve relevantne institucije djeluju koordinirano i ostaju u pripravnosti, prateći razvoj sigurnosne situacije u regionu. Dodao je da je prioritet vlade zaštititi zemlju od nestabilnosti koja dolazi iz okruženja. Presretnut projektil iznad jugoistočne Turske Njegovi komentari uslijedili su nakon što je projektil lansiran iz Irana presretnut iznad jugoistočne turske pokrajine Gaziantep. Prema dostupnim informacijama, projektil koji je…
Deseti dan sukoba između Izraela, SAD-a i Irana – Bliski istok suočen s rastućim napetostima Napadi na energetsku infrastrukturu, civilne žrtve i sve izraženije napetosti između velikih sila dodatno podižu zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba na Bliskom istoku. Može li se novi vrhovni vođa Irana oduprijeti pritiscima Sjedinjenih Američkih Država i Izraela? Koje ciljeve strane u sukobu smatraju vojnim, kolika je cijena mira i ima li još prostora za dijalog? Dok svijet raspravlja o uzrocima sukoba, sve se češće postavlja pitanje ko bi se još mogao uključiti i koliko daleko su spremne ići velike sile. Gosti emisije Plenum Federalne televizije…
Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je za CBS izjavio da smatra kako je sukob u Iranu „gotovo“ završen. „Po mom mišljenju, sukob je praktično pri kraju, barem u velikoj mjeri. Iran je ostao bez mornarice, komunikacionih sistema i avijacije“, kazao je Trump u razgovoru s dopisnicom CBS-a iz Bijele kuće Weijia Jiang, dodajući da su Sjedinjene Američke Države „znatno ispred“ prvobitno procijenjenog vremenskog okvira od četiri do pet sedmica. „Gađali su gotovo sve što su mogli. Ako pokušaju ići dalje, to bi za njih moglo imati vrlo teške posljedice“, poručio je američki predsjednik. Trump se osvrnuo i na Hormuški…
Iran otvoren za prekid vatre, ali pod jednim uslovom Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova, Kazem Gharibabadi, izjavio je da su neke zemlje, uključujući Kinu, Rusiju i Francusku, kontaktirale Teheran u vezi s mogućim prekidom vatre. „Naš prvi uslov za prekid vatre je da se agresija više ne ponovi“, rekao je Gharibabadi, prenijela je iranska novinska agencija ISNA. Gharibabadi je naglasio da Iran razmatra prekid sukoba samo pod tim uslovom, ali nije najavio nikakav konkretan sporazum ili detaljan plan pregovora. Ovo se dešava u kontekstu regionalnih napetosti u kojima Iran prati aktivnosti Izraela, SAD-a i njihovih saveznika u bliskoistočnom regionu. Diplomatski…
Sukob između Izrael i Iran sve snažnije utiče na globalna finansijska i energetska tržišta. Specijalni dopisnik Federalna televizija Ivica Puljić upozorava da rast cijena nafte, pad dionica i pritisak na finansijski sistem stvaraju ozbiljne rizike za svjetsku ekonomiju. Neizvjesnost i nestabilnost trenutno dominiraju američkim finansijskim tržištima, a posljedice bi mogle osjetiti ekonomije širom svijeta. Kako objašnjava Puljić, situacija se dodatno komplikuje kako sukob između Izraela i Irana ulazi u drugu sedmicu. „Svi trebaju biti zabrinuti. I ovdje u Americi kao i svugdje vladaju neizvjesnost, nesigurnost. Vrijednosti dionica su u padu. Deveti, bolje rečeno deseti dan za redom, svi su na…
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević izjavio je danas da postoji mogućnost da u narednom periodu cijena litre dizela pređe iznos od 3 KM. Na pres-konferenciji u Sarajevu ministar je naveo da je u periodu od 1. do 8. marta uvozna cijena dizela porasla za oko 0,59 KM po litru, dok je maloprodajna cijena u prosjeku povećana za oko 0,39 KM po litru u odnosu na cijene od 28. februara, kada je prosječna cijena dizela iznosila 2,35 KM po litru. Današnja prosječna cijena, kako je naveo, iznosi 2,74 KM po litru. Rast maloprodajnih cijena manji od rasta nabavne Hasičević je istakao…
Federalno ministarstvo finansija osiguralo je sredstva za isplatu invalidnina za ratne vojne invalide, porodice poginulih branilaca te nositelje ratnih odličja za februar 2026. godine, u ukupnom iznosu od 30.591.903,63 KM. Također su obezbijeđena sredstva za isplatu civilnih invalidnina (tuđa njega i pomoć) i invalidnina za civilne žrtve rata za prethodni mjesec, u ukupnom iznosu od 26.257.112,37 KM. Nalozi za isplatu ovim kategorijama korisnika upućeni su bankama, saopćeno je iz Ministarstva finansija Federacije BiH.
Kako se situacija na Bliskom istoku zaoštrava, domaće tržište naftnih derivata postaje sve nestabilnije, što se ogleda u promjenama cijena gotovo na dnevnom nivou. Litar dizela već doseže 2,9 KM Neki naftaši litar dizela već su povećali na 2,9 KM. Na drugim pumpama gorivo još nije dostiglo ovaj iznos, ali se očekuje da će i one uskoro prilagoditi cijene. Cijene se trenutno znatno razlikuju od regije do regije, od grada do grada i od pumpe do pumpe, a razlika može iznositi i do 40 feninga po litru. Iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske…
Sarajevo kroz historiju: od Vrhbosne do modernog grada Glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo, kroz svoju historiju mijenjao je ime i izgled. Prije dolaska Osmanlija, ovo područje bilo je poznato pod nazivom Vrhbosna. Područje današnjeg Sarajeva naseljeno je još od prahistorijskog doba, ali se moderni grad počeo razvijati tek u 15. stoljeću, kada je Osmansko carstvo proširilo svoju vlast na ovu oblast, navodi Slobodna Bosna. Kroz stoljeća, Sarajevo je postalo poznato po svojoj kulturnoj i vjerskoj raznolikosti. U njemu su zajedno živjele islamska, pravoslavna, katolička i jevrejska zajednica, zbog čega se često naziva „Jeruzalemom Evrope“. Istraživanja historičarke Vesne Mušete Aščerić…