Između poruka evropskih zvaničnika i sankcija, Miloradu Dodiku dobre vijesti donio je hrvatski premijer Andrej Plenković. Ta zemlja sankcije neće uvoditi. Dug je spisak razloga, a ključni su blizina i saradnja koju bi sankcije mogle ugroziti i Dodika natjerati da odgovori istom mjerom. No, poruka koju Hrvatska ovom odlukom šalje nije pozitivna. Dok Mađarska čuva Dodika od jedinstvenih sankcija EU, Srbija i Hrvatska sigurnost pružaju u susjedstvu.
Nepoželjan sagovornik, odbačen partner, rušitelj Ustava i države. Svi epiteti pišu uz ime Milorada Dodika. Na osnovu centralne potjernice tražen, ali u državi još slobodan. No, kao kazna za neustavnu politiku koju provodi u BiH, sankcije su na snazi u evropskim zemljama. Jedinstveno, zbog Mađarske, Evropska unija ne može djelovati. Pa ga države sankcioniraju pojedinačno. Tako Dodik u Njemačku i Austriju više ući ne može. A, uskoro će mu spisak biti duži.
“Izvjesno je očekivati da će i druge države, pogotovo zemlje Kvinte, slijediti primjer Njemačke”, istakao je Damir Arnaut, ambasador BiH u Njemačkoj.
Velika Britanija – već u aprilu 2022. slične sankcije proglašene su Željki Cvijanović i Miloradu Dodiku. Dakle, radi se o proširenju istih. Druga je Švedska. To im je na stolu”, napomenuo je Nedim Makarević, direktor Vijeća stranih investitora BiH.
U Hrvatskoj su na stolu drugi prioriteti. Sankcije Dodiku neće uvesti.
“Mi nismo u istoj poziciji kao zemlje koje nisu susjedi. Mi smo prvi susjedi, Banja Luka je doslovno sat od Zagreba, sat i pol, sat i 45 minuta. I mi s te strane želimo slati umirujuće poruke”, rekao je Plenković.
Jer dijele granicu, pa bi uvođenjem sankcija dijelili i posljedice. Znajući da Dodik sredstva ne bira, a da mu ni radikalizam u praksi nije nepoznat, Hrvatska bira svoj mir pružajući ga istovremeno i Dodiku.
“Hrvatska nema manevarski prostor zaoštravati odnose kao što to mogu države koje ne graniče sa manjim entitetom BiH i koje nemaju tako isprepletene interese. Da postoji unutar EU-a saglasnost o uvođenju sankcija manjem entitetu BiH, sigurno je da bi Hrvatska bila među tim. Dakle, tu se ne radi o tome da bi s hrvatske strane bilo naklonosti prema Dodikovom režimu nego se radi jednostavno o tome šta je, a šta nije moguće u ovoj situaciji”, objašnjava analitičar Davor Gjenero.
Ali, poruka koju Hrvatska šalje ovom odlukom pozitivna je samo za Dodika. Predstavnici Bošnjaka u Hrvatskoj reagirali bi, ipak, u skladu s politikom Evropske unije.
“U suprotnom, bilo bi pokazano političko licemjerje jer bi se jedna politika vodila prema aktualnom sukobu između Ukrajine i Rusije, a potpuno druga prema ruskom podjarmivaču sukoba Dodiku”, izjavio je Armin Hodžić, zastupnik u Hrvatskom saboru.
Dok Hrvatska i Srbija, svaka iz svojih razloga, čuvaju Dodika, djeluju sankcije jačih. Austrija i Njemačka najjači su udarac do sada. Uz zabranu ulaska, visoki predstavnik zagonetno najavljuje rješenje za sankcioniranje mreže firmi koje su povezane s Dodikom.
“To je pravi problem za Dodika, jer je Beč volio koristiti kao mjesto sastanaka za razne susrete. Osim toga, simbolična vrijednost tog poteza je velika. I Njemačka je najavila sličnu zabranu. Ovdje vidim početak nove ‘koalicije voljnih’”, najavljuje Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH.
Svaka sankcija poruka je Dodiku, ali i BiH, ko je na čijoj strani. Od višestrukih američkih do parcijalnih evropskih, Dodika, Viškovića i Stevandića košta određenih zabrana, no najbolja i najefikasnija sankcija bila bi ona u BiH – hapšenje. Pa barem i sa zakašnjenjem.