Je li podrška Hrvatske Bosni i Hercegovini uvjetovana Izbornim zakonom, koliko je važno da unutar BiH sami rješavamo svoje probleme, šta je alternativna budućnost Europske unije? Zašto težiti sjedinjenim europskim državama, ima li odnos EU i Kine budućnost i kako se osloboditi ovisnosti o SAD-u, u intervjuu za Federalnu televiziju odgovara Ivo Josipović, bivši predsjednik Republike Hrvatske.
Tema Josipovićevog izlaganja u Sarajevu bila je alternativna budućnost Europske unije, što implicira njegov stav da postoji perspektiva za budućnost. Pojasnio je šta podrazumijeva pod alternativnom budućnošću EU:
“Kao veliki europejac, siguran sam da postoji budućnost i da ona može biti jako dobra. Alternativna budućnost, to je bio naslov mog izlaganja, ona je budućnost koju možda ne biste očekivali prema dosadašnjim trendovima i prema odnosu vodećih političara u Europi prema budućnosti Europske unije i pojedinih država. Moja je teza da – a to na neki način potvrđuju i sadašnji geopolitički pomaci – da Europska unija mora biti puno jača, samostalnija, da mora sebe promijeniti u puno efikasniji i sposobniji entitet da na globalnom tržištu bude velesila”, kaže on.
Smatra da EU mora maksimalno iskoristiti svoje gospodarske, znanstvene, ljudske i prirodne kapacitete i da tome treba prilagoditi i svoju organizaciju i unutarnje odnose. To znači veću integriranost, ističe Josipović, posebno kad je riječ o vanjskoj i sigurnosnoj politici, i da se mora transformirati, uvjetno rečeno, u nešto što se može nazvati ‘sjedinjenim europskim državama’.
Navodi kako nesloga unutar EU predstavlja glavni problem. Iako bi integracija trebala napredovati, političke ambicije i unutarnji sukobi često ometaju napredak. Integracija EU-a od 1950. do danas bila je postepena, no politički interesi članica sada usmjeravaju put, čime se usporava proces, ocjenjuje Josipović.
Pomicanje političke scene u SAD-u osvježilo je svijest u Europi da je Unija previše ovisna o SAD-u, posebno u sigurnosnom smislu. Josipović ističe da, iako suradnja sa SAD-om može biti korisna, EU treba nastaviti razvijati svoju autonomiju i ambicije kako bi se emancipirala i oslobodila prevelike ovisnosti.
Pri tome, ističe, Europa ne treba ulaziti u svađu sa SAD-om, već graditi ravnotežu kako bi bila autonomna u sigurnosnim i ekonomskim pitanjima i imala koherentnu i samostalnu politiku, osobito prema rastućoj velesili – Kini. Ona ima nevjerojatan rast i očekivano je da odnosi između EU i Kine postanu sve značajniji, poručuje Josipović.
Kad je u pitanju odnos Unije prema Zapadnom Balkanu, posebno Bosni i Hercegovini, smatra da EU i dalje pokazuje interes za proširenje, ali da postoji zamor na obje strane zbog činjenice da u nekim područjima nema pomaka koji bi na europskoj strani bio prihvaćen. Iako je Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status, Josipović ističe da bez odlučne podrške Hrvatske možda do toga ne bi ni došlo.
“Isto tako, i to sa zadovoljstvom konstatiram, da u mnogim aspektima postoji suradnja Bosne i Hercegovine i Hrvatske baš u aplikaciji i primjeni kriterija u zakonodavstvu. Ima i nekih nesporazuma, ali bih rekao da su oni u dobroj mjeri često i neke emotivne naravi, a da su suštinski problemi možda daleko manji nego što to izgleda.”
Na pitanje može li na bilo koji način podrška Hrvatske BiH na njenom putu ka EU biti uvjetovana nekim unutrašnjopolitičkim pitanjima u BiH, Josipović kaže kako ne vjeruje u to. Smatra i da se preporuke, za koje se u Hrvatskoj smatralo da mogu doprinijeti političkoj stabilnosti, možda ponekad pogrešno shvatile, ali da ne želi ulaziti u te stvari.
“Nikad nisam ulazio u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine. Posebno to nije dobro kad javne osobe, prvenstveno dužnosnici, čine za medije. Dakle, neka pitanja ne mogu nekoj državi riješiti drugi. Ako nema u samoj zemlji volje i sposobnosti dijaloga, niko vam sa strane to neće riješiti. I to je uvijek bila moja poruka. Siguran sam da Bosna i Hercegovina može napraviti pomak i da može unutar sebe naći neki održivi dogovor”, rekao je Josipović.
Dodaje da je ključno unutarnje političko povjerenje, ali i da će međunarodni faktor uvijek stati na granici koja predstavlja moguće zadiranje u suverenost države.
“Je li se dogodilo i da li se u nekoj mjeri dogodilo da su mehanizmi Dejtona u raskoraku s potrebama i stvarnošću Bosne i Hercegovine – to morate sami procijeniti i sami učiniti ono što mislite da treba”, istakao je Josipović.
Na kraju, ocijenio je da postoje predrasude prema politici koje su nepoštene.
“U politici ima i zloće i nepoštenja, ali je bilo i bit će i poštenih i korektnih ljudi, ljudi koji su svojom vizijom dali nešto čovječanstvu. Taj gard koji često imaju mediji da su svi političari smeće – to nije dobro. Nije bit odnosa prema politici samo ‘pljuni, pljuni, pljuni’. Pohvalite neki put. Ima ljudi koje treba pohvaliti i ojačati im poziciju”, istakao je Josipović
