“Siguran sam da je Čoviću draži Dodik od opozicije RS-a ali je kao ‘promicatelj evropskih vrijednosti’ zbog Dodikove rušilačke politike, primoran da prihvati opoziciju RS-a kao novog koalicionog partnera”, rekao je Lazović.
Lideri Trojke su na ispitu. Ukoliko pokleknu pred ultimatumom HDZ-a učvrstiće postojeće i otvoriti put za daljnje etničke podjele u BiH. Želim da vjerujem da će SDP odbiti etničke izborne jedinice jer u etnički podijeljenoj državi SDP i druge građanske stranke gube smisao svoga postojanja, kaže Miro Lazović, nekadašnji predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine i član DF-a.
Lazović je govorio o akutelnoj političkoj situaciji u BiH.
U vrijeme političke krize HDZ ne odustaje od svojih zahtjeva. HDZ je uputio u parlamentarnu proceduru izmjene Izbornog zakona BiH. Predloženo uvođenje izborne jedinice za Predsjedništvo BiH koju čine kantoni sa većinskim hrvatskim stanovništvom. Ovo je HDZ-ov uslov za rekonstrukciju Vijeća ministara BiH.
“Aktuelna vlast na nivou države je očigledno u rasulu. BiH se suočava sa najvećom poslijeratnom krizom. Nova državna vlast, koju bi umjesto SNSD-a činila opozicija RS-a je u procesu dogovaranja. Lideri Trojke su na startu, zbog loših procjena prilikom konstituisanja vlasti, dali prednost Dodiku, a ne opoziciji iz RS-a, ne shvaćajući da će time protiv sebe dobiti čvrst tandem Dodik-Čović.
Danas, kada Dodik i vlast RS-a urušava ustavni poredak države Trojka se našla pred zidom. Da bi ga preskočila suočena je sa ucjenom HDZ-a da se izbor člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvatskog naroda bira u izbornoj jedinici koju bi činili kantoni sa hrvatskom većinom”, kaže Lazović, te dodaje:
“Taj princip je, svakako, korak unatrag. Predsjedništvo BIH je državni organ od kojeg se očekuje da vodi procese integracije BH društva i države i da svojom politikom gradi državu punih ljudskih prava i sloboda na cijelom njenom prostoru. Zbog toga bi izbor članova Predsjedništva BiH trebao zavisiti od glasa svakog građanina BiH. Svaki Bosanac/ka i Hercegovac/ka treba da bira svakog člana Predsjedništva, a ne da njihov izbor, uglavnom, zavisi od etničke i partijske pripadnosti što zagovara HDZ. Dakle, rješenje nije u etničkim izbornim jedinicama nego u primjeni presuda Suda za ljudska prava iz Strazbura koja bi se trebala ugraditi u naš Izborni zakon. Lideri Trojke su na ispitu. Ukoliko pokleknu pred ultimatumom HDZ-a učvrstiće postojeće i otvoriti put za daljnje etničke podjele u BiH.”
Lazović kaže kako želi da vjeruje da će SDP odbiti etničke izborne jedinice jer u etnički podijeljenoj državi SDP i druge građanske stranke gube smisao svoga postojanja.
Potez utopljenika
Predsjednik RS-a Milorad Dodik jučer se sastao sa Vladimirom Putinom. Za njim je raspisana potjernica. Rekao je da se vraća u zemlju u subotu, a prema pisanjima medija moguće da se već vratio u državu. U međuvremenu, generalni sekretarijat Interpola odbio je zahtjev BiH za raspisivanje međunarodne potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem.
“Nakon raspisane potjernice Milorad Dodik se danima nalazi van Bosne i Hercegovine. Njegov sastanak sa Putinom, kao i prethodni pokušaj sastanka sa premijerom Izraela Natanjahuom je potez utopljenika koji se hvata za slamku spasa. Nadao se da će preko njih doći do Trumpa kako bi bio skinut sa američkih sankcija.
Njegova politička karijera je na zalasku. Prvostepena presuda davala mu je prostora za miran i bezbolan odlazak. Umjesto da to prihvati krenuo je u otvoreno rušenje BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma. U toj borbi biće gubitnik i on i RS ”, smatra Miro Lazović.
“Siguran sam da je Čoviću draži Dodik od opozicije RS-a”
S druge stranje opozicija iz RS-a je cijelo ovo vrijeme bila kontra režima. Prvo je bio sastanak na Kupresu sa HDZ-om, evo danas i u Sarajevu sastali su se Trojka, HDZ BiH i stranke opozicije iz RS. Na današnjem sastanku je dogovoren načelni dogovor o nastavku saradnje, a nastavak pregovora prema mogućem konačnom potpisivanju koalicije na državnom nivou dogovoren je za 10. april u Banja Luci.
Na naše pitanje šta bi značilo izbacivanje SNSD-a iz vlasti, znajući da su Čović i Dodik imali dobru saradnju, Lazović kaže da je opozicija RS-a konačno smogla hrabrosti i snage da se otrgne od Dodikovih prijetnji i da se otvoreno suprostavi njegovoj rušilačkoj politici.
“Ne libe se reći da su za reformski put prema EU kao i da su za jaku BiH u kojoj će biti stabilna i Republika Srpska. Ulazak opozicije RS-a u vlast umjesto SNSD-a nameće se kao uslov političke stabilizacije i kretanja države prema evropskim integracijama”, pojašnjava Lazović, te naglašava:
“Siguran sam da je Čoviću draži Dodik od opozicije RS-a ali je kao “promicatelj evropskih vrijednosti ” zbog Dodikove rušilačke politike, primoran da prihvati opoziciju RS-a kao novog koalicionog partnera.”
