Potrebno je dodati da se ne smiju zaboraviti ni separatističke tendencije među Hrvatima u BiH. I tu se moglo i trebalo očekivati da će se nakon 30 godina pojaviti nove vođe, ali su i dalje iste ličnosti, isti ljudi aktuelni kao i kada sam ja bio ambasador.
O ponašanju međunarodne zajednice prema BiH u novoj političkoj krizi te posebno odnosu nove administracije SAD-a prema tom izazovu, govorio je za televiziju Hayat bivši ambasador SAD-a u BiH Rixhard Kauzlarich.
“Za mene je boravak kao ambasadora u Bosni i Hercegovini bilo lijepo iskustvo, na mnogo načina jedinstveno u mojoj diplomatskoj karijeri, a sve što sam radio uz pomoć i moje supruge bilo je da pomognemo BiH u tom periodu od 1997. do 1999. godine. Mnogo smo putovali po zemlji, vidjeli kako ljudi žive i mislim da i danas imamo veliko poštovanje prema ljudima BiH.
Ono što se dešava danas u BiH treba ipak staviti u malo širi kontekst. Dodik nikad nije pokušavao sakriti činjenicu, ni 2010. godine, kada sam zadnji put bio u BiH, kako želi da se Rs odvoji i ovo što vidimo danas samo je nastavak toga. Zbog toga je jedna od stvari kojom sam zadovoljan u ovim ranim danima Trumpove administracije činjenica da je državni sekretar Rubio 8. marta osudio djelovanje Dodika zbog podrivanja mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini i ja dijelim tu zabrinutost, jer to što se tada dešavalo i još se dešava predstavlja prijetnju BiH“, jasno poručuje nekadašnji ambasador SAD-a u BiH da je Dodik u stalnoj politici provođenja secesije i da to traje minimalno od 2010. godine, dodajući da je teško usporediti sadašnju situaciju s onom kada je Kauzlarich bio ambasador:
“Moja tadašnja prednost bila je u tome što je vojno prisustvo NATO-snaga bilo značajno, kao i finansijska podrška EU i SAD-a. Ono što me danas veoma zabrinjava jeste to što su i danas aktivni političari koji su se snažno borili protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Meni su posebno interesantni Dodikovi napadi danas na SAD, dok je tada, kada sam ja bio ambasador, on podržavao i uživao podršku SAD-a. Dakle, brine me što su isti ljudi na pozicijama moći i oni i dalje stoje na putu implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Potrebno je dodati da se ne smiju zaboraviti ni separatističke tendencije među Hrvatima u BiH. I tu se moglo i trebalo očekivati da će se nakon 30 godina pojaviti nove vođe, ali su i dalje iste ličnosti, isti ljudi aktuelni kao i kada sam ja bio ambasador.
HDZ u BiH nikad nije krio želju da dobije treći entitet, a neki od njih čak govore i o ujedinjavanju s Hrvatskom. Problem je, dakle, što postoje vođe koje iz ličnih razloga ne vide da trebaju predstavljati sve ljude i narode u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovine je jedna država, a taj koncept nisu prihvatali ni kada sam ja bio ambasador, a čini se da se to danas i pogoršalo“, kazao je ambasador Kauzlarich i dodao da Zapad, dakle i SAD i EU, nema ista sredstva na raspolaganju koja su imali tada za očuvanje i implementaciju Dejtona:
“Danas, dakle, nemamo na raspolaganju ni snažnu vojnu ni ekonomsku pomoć. Nedostaju ti alati kako bi se uradilo potrebno, a pri tome Dodik misli da će ga Trumpova administracija zaštititi, ali mislim da će postati svjestan da i državni sekretar Rubio, ali i neki članovi Kongresa već prepoznaju šta je to što on želi uraditi.
Rizik je u činjenici da međunarodna zajednica više nije toliko jaka da bi sada mogla poduzeti direktno djelovanje protiv gospodina Dodika. U moje vrijeme gotovo da je bilo previše ljudi koji su željeli pomoći, a tadašnji predsjednik Clinton dva puta je dolazio u BiH, što je poslalo vrlo jaku i jasnu poruku. Sada su se vremena promijenila. Tada su ključna pitanja u Evropi bila Dejton i rat na Kosovu pa smo se svi značajno bavili zapadnim Balkanom.
Sada je fokus prebačen na Ukrajinu i uvijek postoje ograničenja i prioriteti u vanjskoj politici svake zemlje pa tako i SAD-a. Današnje okruženje je drugačije pa danas naši zvaničnici više ne dolaze tako često u Bosni i Hercegovini“, kazao je Kauzlarich.
“Ovo je prilika i da spomenem nešto što sam nedavno primijetio. Diplomate Bosne i Hercegovine koje dolaze iz Rs-a govore za sebe da su srpske diplomate, što, naravno, baš i ne pomaže, jer činom njihovog imenovanja oni predstavljaju cijelu Bosnu i Hercegovinu, nezavisno od toga ko ih imenuje i oni nipošto ne predstavljaju jednu naciju. Bh. diplomatija mora poraditi na tome da njene diplomate predstavljaju cijelu državu, a nikako narod ili ovaj ili onaj entitet“, istakla je Kauzlarich.