Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini jasno je izrazila zabrinutost zbog sve učestalijih aktivnosti vlasti entiteta Republika Srpska koje, kako navode, direktno ugrožavaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Ova reakcija dolazi nakon odluke visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, Kristijana Šmita, kojom se obustavlja isplata budžetskih sredstava namijenjenih političkim strankama.
U saopćenju Delegacije EU naglašava se da se posljednje zakonodavne inicijative i odluke iz RS-a tumače kao otvoreno osporavanje državnog pravnog sistema. “Nedavne mjere i zakoni usvojeni u entitetu Republika Srpska predstavljaju direktno podrivanje ustavnog poretka BiH, ometaju rad ključnih državnih institucija i ozbiljno narušavaju osnovne slobode svih građana Bosne i Hercegovine,” navodi se u saopćenju.
Ovakva retorika i djelovanje vlasti RS-a u sve većoj mjeri izazivaju zabrinutost ne samo kod evropskih zvaničnika, već i kod međunarodne zajednice u cjelini. Evropska unija posebno ističe da će svaki pokušaj ugrožavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine imati ozbiljne političke i pravne posljedice.
EU poziva na fokus ka reformama i evropskoj budućnosti
Evropska unija u svom saopćenju podsjeća na važan korak koji je učinjen u martu ove godine, kada je Evropsko vijeće odlučilo otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom. To je bio signal jasne podrške budućnosti BiH kao dijela evropske zajednice naroda. Međutim, iz EU ističu da ovakve odluke vlasti RS ugrožavaju perspektivu integracija.
“Politički lideri trebaju se vratiti reformskom putu i osigurati da Bosna i Hercegovina ostane na kursu prema punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. Napredak u tom pravcu je najbolja garancija stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta za sve građane,” ističe se u saopćenju.
Reakcije na odluku visokog predstavnika
Odluka Kristijana Šmita o obustavi budžetskih sredstava za finansiranje političkih stranaka naišla je na oštre reakcije u entitetu RS, gdje je već duže vrijeme prisutan narativ o osporavanju nadležnosti visokog predstavnika. Ipak, međunarodna zajednica i dalje priznaje legitimitet njegovog mandata, naglašavajući da njegove odluke imaju pravnu snagu u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Ova konkretna mjera dio je šireg seta alata koje visoki predstavnik koristi kako bi osigurao poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i zaštitio ustavni poredak BiH, koji je trenutno pod sve većim pritiskom.
Ustavni poredak BiH kao temelj stabilnosti
Ustavni poredak BiH definiran je Dejtonskim mirovnim sporazumom i temelji se na složenoj strukturi koja uključuje dva entiteta – Federaciju BiH i Republiku Srpsku – te Brčko Distrikt kao posebnu administrativnu jedinicu. Ova struktura, iako kompleksna, omogućava balans između različitih naroda i osigurava miran suživot nakon rata koji je krajem 90-ih devastirao zemlju.
Međutim, svaki pokušaj narušavanja tog poretka predstavlja potencijalnu prijetnju stabilnosti. Upravo zato Evropska unija, zajedno s međunarodnim partnerima, insistira na očuvanju integriteta države i funkcionisanju njenih institucija. Političke borbe i pokušaji decentralizacije ili secesije mogu imati dugoročne posljedice koje bi mogle unazaditi napredak postignut tokom proteklih decenija.
Evropska perspektiva i odgovornost političkih lidera
Dok građani BiH već godinama čekaju konkretne pomake ka evropskim integracijama, političke tenzije na relaciji između entiteta i države dodatno usporavaju taj proces. Evropska unija jasno poručuje da je odgovornost za dalji napredak na političkim liderima unutar zemlje.
Bez stvarne političke volje da se reformiše sistem, ojača vladavina prava i zaštiti ustavni poredak BiH, teško je očekivati brze promjene. Međutim, upravo očuvanje ustavnog okvira garantuje stabilnost i omogućava funkcionalnost države u cjelini.
Evropska unija, kako je naglašeno, ostaje posvećena podršci BiH na njenom putu, ali očekuje konkretne poteze koji će jasno pokazati opredjeljenje političkih lidera za saradnju, institucionalni razvoj i evropske vrijednosti.
