Političke igre u Bosni i Hercegovini se usložnjavaju. Je li ovo trenutak istinskih reformi ili samo još jedna rotacija moći? Bosna i Hercegovina se suočava s izazovom da preuzme odgovornost za svoju unutrašnju stabilnost, posebno u kontekstu političkih ambicija Milorada Dodika.
I dok Trumpove carine prijete trgovinskoj dinamici, svijet ostaje nijem pred katastrofom u Gazi. Može li međunarodni imunitet Izraela opstati unatoč masovnim žrtvama?
O složenim političkim tokovima, u Rezimeu sedmice, za Federalnu televiziju, govorio je prof. dr. sc. Pavle Mijović, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu UNSA.
Profesor Mijović je istakao kako živimo u vremenu “fluidnih konflikata”, te kako je društvo na svim društvenim poljima izloženo “latentnim i intenzivnim konfliktom”.
Američke carine – uspostavljanje novog svjetskog ekonomskog poretka ili trgovinski rat?
“Sve ovo što Donald Trump sad pokušava provesti u dijelo – postojalo je i prije. On je u principu biznismen i on sve gleda kroz oblike trgovinske razmjene”, kazao je profesor Mijović. Trump želi Amerikance na prvom mjestu, želi da oni zarađuju više, dakle da ostvaruju trgovinski suficit, te stoga primjenjuje mjere koje su radikalne, što s druge strane plaši mnoge američke ekonomiste i samu refleksiju tih mjera na američku privredu, objasnio je profesor.
Zatim je dodao da je ovo jedna početna faza, kojoj sigurno slijede protumjere. “Amerika jeste supersila, ali i druge zemlje su jake, pogotovo kada se povežu. Ali sigurno je, da je Trumpova želja i na polju te vanjske trgovine uspostaviti neki novi svjetski poredak”, zaključio je profesor Mijović.
Uticaj carina na BiH
Na pitanje uticaja na BiH ukoliko EU uvede recipročne carine prema SAD-u, profesor je kazao kako je ekonomija BiH na svjetskom nivou zanemariva, ali da vlada zakon “spojenih trgovinskih posuda”, što bi značilo da se i u BiH mogu osjetiti promjene. Promjene nisu direktne, ali bi bilo dobro, objašnjava profesor Mijović, da “država BiH predloži neke amortizacijske mjere za dio bh. gospodarstva koji bi eventualno mogao biti ugrožen”.
Moguća eskalacija trgovinskog rata?
Kina je objavila da je podnijela formalnu žalbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji zbog novih američkih carina što je, zaključuje profesor, normalna reakcija.
“Mi živimo u konzumerističkom društvu. Želimo produkte odmah. Reakcija Kine je sasvim normalna reakcija. Ljudi su nekada kada su se razvijale međunarodne institucije, pa i specifične trgovinske, poput Međunarodne trgovinske organizacije, smatrali da se mogući sporovi u tom domenu trgovine trebaju rješavati na određeni arbitražni, dogovorni način. To iz ekonomske perspektive generira jednu win-win situaciju. Svi nešto izgube, a niko previše. Generalno Trumpova politika sumnja u sve međunarodne institucije od NATO-a, Međunarodnog krivičnog suda, Ujedinjenih naroda. Pitanje je koliko će Amerika biti spremna da preko treće institucije, jedne međunarodne institucije, regulira odnose s drugim državama. Dakle, u vremenu smo jedne permanentne krize međunarodnih organizacija”, istakao je profesor.
Zahtjev HDZ-a za reformom Izbornog zakona
Govoreći o aktuelnoj političkoj situaciji, profesor je kazao kako je u politici legitimno predlagati i razgovarati o različitim političkim ciljevima. Međutim, zaključio je kako smatra da trenutna situacija nije pogodno tlo za diskusije bilo kojeg karaktera, dok se paralelno narušava Ustav države.
“Mislim da ne treba uvoditi nikakve druge političke teme. Sigurno da gospoda iz HDZ-a osjećaju ovaj moment kao idealan, mi ćemo vam omogućiti uspostavljanje nečega, ako vi nama zauzvrat isporučite nešto. To čak ne bi bilo ni loše”, kazao je dodavši “kada bi se uspio uspostaviti novi Izborni zakon koji u određenoj mjeri i rješava presude Sejdić i Finci i ono što Evropa nameće kao zahtjev u tom evropskom putu BiH.
Ima li Međunarodna zajednica unitaran odgovor na situaciju Dodik, Višković, Stevandić?
Na pitanje reakcije Međunarodne zajednice po pitanju Dodika, Viškovića, Stevandića, profesor je objasnio kako je Međunarodna zajednica po svojoj definiciji anarhična i da ne postoji neko ko bi konkretno riješio problem u Bosni i Hercegovini. Također je kazao i kako “ne možemo računati da će neko rješavati naše probleme izvana”.
Primjena sistema međunarodnog prava
Na pitanje da li bi konkretnije političke posljedice za Izrael, mogle promijeniti dinamiku u regionu, ili je njihov međunarodni imunitet već toliko jak, da primjena sistema međunarodnog prava nije moguća, profesor je rekao da je primjena međunarodnog prava na slučaj Izraela gotovo nepostojeća, neprimjenjiva.
Objasnio je kako smatra da je Izrael kao država “strahovito jak”, te objasnio kako bi sankcije mogle djelovati kontraproduktivno, s obzirom da se radi o “specifičnom, bliskoistočnom kontekstu”.
Na samom kraju, profesor Mijović je govorio o nedavnoj obljetnici oslobađanja Aušvica, te jednoj Židovki koja je oslobođena iz Aušvica.
“Kad su je pitali koja je poruka, gospođa ima sad 100 godina, rekla je poruka je da svako dijete na ovom svijetu treba živjeti u miru. A to je poruka i za Palestinu”, zaključio je profesor.
