Milorad Dodik, nakon višemjesečnog otpora, napokon je priznao da više nije predsjednik Republike Srpske i odustao od otvorenih pokušaja rušenja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Iza ovog zaokreta, prema pisanju hrvatske državne agencije HINA, mogao bi stajati novi pristup američke diplomacije prema BiH.
Parlament Republike Srpske u subotu je, nakon cjelodnevne rasprave, imenovao Anu Trišić Babić, dugogodišnju Dodikovu savjetnicu, za vršiteljicu dužnosti predsjednice RS do prijevremenih izbora zakazanih za 23. novembar. Istovremeno je poništeno šest zakona usvojenih u decembru 2024. godine, kojima su Dodik i njegovi saveznici pokušali realizovati elemente secesije i ograničiti djelovanje državnih institucija na teritoriji entiteta. Ti su zakoni već ranije proglašeni neustavnim od strane Ustavnog suda BiH, a njihovo formalno ukidanje samo je potvrdilo njihovu pravnu i političku besmislenost.
I odluka o imenovanju Trišić Babić i poništavanje zakona usvojeni su glasovima iste većine koju kontroliše Dodik.
Cvijanović opoziciji: “Lupate gluposti”
Opozicioni zastupnici, koji su bojkotovali glasanje, ocijenili su cijelu situaciju kao “potpuno shizofrenu”, ističući da su isti ljudi koji su do jučer zagovarali zabranu rada državnih institucija sada poništili te odluke i govorili da se “okolnosti promijenile”.
„Ovo nije ništa drugo nego Dodikova kapitulacija“, poručio je zastupnik SDS-a Nedeljko Glamočak.
Dodik nije prisustvovao sjednici, a njegovu politiku branila je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja je u oštrom tonu poručila opoziciji da „ništa ne razumiju“ i da „lupaju gluposti“.
„Što god trebamo poništiti, učinit ćemo to za dobrobit RS“, kazala je Cvijanović, naglašavajući da se promijenila međunarodna situacija, te da je “najvažnije to što je Donald Trump sada predsjednik SAD-a i što može biti prijatelj srpskog naroda”.
Na platformi X Cvijanović je na engleskom jeziku poručila da je „Republika Srpska pružila ruku“ i pokazala spremnost na novi dogovor:
„Imamo pravo vjerovati da će stvari biti bolje jer je Donald Trump predsjednik Amerike. Imamo priliku pokazati da je Republika Srpska vjerodostojan partner.“
Reakcija iz State Departmenta
Ubrzo nakon glasanja, iz State Departmenta je stigla pozitivna reakcija.
Brendan Hanrahan, visoki dužnosnik u Uredu za evropska i euroazijska pitanja, izjavio je za Reuters da Washington pozdravlja ovaj korak, jer doprinosi očuvanju stabilnosti BiH:
„To će zacrtati put za konstruktivno partnerstvo sa Sjedinjenim Državama, temeljeno na obostranim interesima, ekonomskom potencijalu i zajedničkom prosperitetu.“
Hanrahan je, inače, jedan od rijetkih američkih diplomata iz Trumpove administracije koji je boravio u BiH i direktno je zadužen za odnose s ovom zemljom.
Bidenove sankcije i mogući zaokret
Podsjetimo, tokom Bidenove administracije SAD je uveo sankcije Dodiku i nizu njegovih saradnika zbog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ipak, s dolaskom Trumpa, američka politika prema BiH postala je opreznija i manje konfrontacijska.
Prema pisanju HINE, Ministarstvo finansija SAD nedavno je skinulo četvero nižerangiranih Dodikovih saradnika s liste sankcionisanih, što se tumači kao signal mogućeg popuštanja pritiska ako Dodik pokaže spremnost na saradnju.
Političke reakcije u BiH
U Sarajevu je odluka parlamenta RS-a dočekana kao znak Dodikovog političkog poraza.
Iz SDP-a BiH poručili su da se radi o „povijesnom događaju kapitulacije Milorada Dodika i njegove proruske, secesionističke politike“, te da su institucije BiH još jednom dokazale da „država i zakon imaju posljednju riječ“.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da iza svega vjerovatno stoje američki pritisci, ali je upozorio:
„I kada se neprijatelj povlači, treba biti na oprezu.“
Ovim potezima, kako navode analitičari, Dodik je pokušao ublažiti posljedice međunarodnih pritisaka i sankcija, ali i zadržati političku kontrolu kroz imenovanje lojalnih kadrova poput Ane Trišić Babić.