Američke diplomate demonstrativno su napustile sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija posvećenu ratu u Ukrajini u trenutku kada je riječ trebala preuzeti francuska delegacija.
Ovaj potez uslijedio je dva dana nakon javne razmjene oštrih poruka između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država i Francuske, izazvane američkim glasanjem protiv obnove četverogodišnjeg mandata visokom komesaru Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volkeru Turku.
Razmjena oštrih poruka
Tenzije su dodatno porasle nakon što je francuska misija pri UN-u saopćila da SAD više nisu “svjetionik ljudskih prava” te da su se, prema njihovoj ocjeni, našle u društvu država poput Sjeverne Koreje, Nikaragve, Malija i Rusije.
Na ove navode reagovao je američki ambasador pri UN-u Mike Waltz, koji je na društvenoj mreži X optužio Francusku da podržava komesara koji, kako je naveo, kritikuje demokratske države poput Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Izraela, dok istovremeno pokazuje popustljivost prema autoritarnim režimima.
Američka delegacija napustila sjednicu
Objašnjavajući odluku o napuštanju sjednice, zamjenski američki predstavnik Dan Negrea izjavio je da će američka delegacija nastaviti s takvom praksom dok Francuska ne odustane od, kako je rekao, “ponižavajuće i nepoštovne retorike”.
Francuski ambasador Jerome Bonnafont u svom obraćanju nije komentarisao odlazak američke delegacije, već je poručio da Francuska ostaje posvećena očuvanju nezavisnosti Ujedinjenih nacija i njihove sposobnosti djelovanja.
Volker Turk dobio novi mandat
Uprkos protivljenju Sjedinjenih Američkih Država, Volker Turk zadržao je funkciju visokog komesara UN-a za ljudska prava.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala je njegov novi mandat sa 144 glasa za, 10 protiv i 13 suzdržanih.
Turk je ranije javno kritikovao postupke Sjedinjenih Američkih Država i Izraela u vezi s međunarodnim pravom u Palestini i Iranu.
Odnosi Washingtona i Pariza i dalje pod pritiskom
Pored ovog spora, odnosi između Washingtona i Pariza opterećeni su i drugim otvorenim pitanjima, uključujući neslaganja oko izdvajanja za NATO, trgovinske politike te različite stavove o pojedinim međunarodnim krizama.
Među temama koje izazivaju razlike navode se i američki stavovi prema Grenlandu, kao i različiti pristupi u vezi sa sukobima na Bliskom istoku, uključujući pitanje vojnog angažmana protiv Irana.