Bakir Izetbegović, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda u mandatu od 2010. do 2018.godine, u intervjuu za Preporod.info govorio je, između ostalog, o trenutnoj situaciji kada je u pitanju državnost naše domovine, te izazovima s kojima se ona suočava.
Izetbegović je ocijenio kako nasrtaji na BiH ne prestaju, te poručio da “samo snažni, organizovani i jedinstveni, onakvi kakvi smo bili kada smo se izborili za državu, možemo državu i sačuvati i voditi u pravom smjeru”.
Ovom prilikom Izetbegović je svim građanima čestitao Dan državnosti Bosne i Hercegovine, uz poziv da svako doprinese da naša domovina bude zemlja slobodnih i ravnopravnih naroda i građana, u kojoj niko neće biti ugrožen zbog svoje vjere, nacije, političkog stava, uvjerenja ili bilo kojeg drugog osnova.
Jasno je poručio kako je to naš dug prema prošlim, ali i budućim generacijama.
Gospodine Izetbegović, kao osoba koja je u dva mandata obnašala poziciju člana Predsjedništva BiH i kao aktuelni predsjednik SDA, po Vašem mišljenju, koji su to izazovi s kojima se suočavamo u očuvanju suvereniteta i jedinstva?
– Ti izazovi su uvijek isti, dolaze iz istih centara, od istih nacionalizama, samo mijenjaju metode i intenzitet, prilagođavaju se. Koristili su se političkim, pa vojnim, pa zatim ponovo političkim sredstvima. Glavni problem je srpski nacionalizam, pokušaj da se ostvari srpska dominacija i aparthejd, “srpski svet” koji bi obuhvatio Crnu Goru i dio Bosne i Hercegovine.
Hrvatski nacionalizam, koji je u jednom kratkom vremenu imao iste ciljeve i karakteristike, činio isto zlo i destrukciju kao i srpski, izgubio je oštricu i od teritorijalnih pretenzija se preusmjerio na borbu za nesrazmjerno veliki udio u podjeli vlasti, broju pozicija i kontroli procesa odlučivanja. Kadrovi HDZ-a zauzimaju veći broj pozicija na državnom nivou od svih kadrova probosanske komponente i kontroliraju sve procese u FBiH. To jeste problem, ali ne podriva temelje države poput aktuelnog nasrtaja kroz implementaciju “Deklaracije svesrpskog sabora” i separatističke politike koju godinama provodi Milorad Dodik. Jasno je da ta politika neće odustati. Njen cilj je da 49 posto bh. teritorije institucionalno, identitetski i kulturološki pripoji Srbiji.
U tu svrhu se provode brojne aktivnosti na političkom, društvenom, kulturnom, sportskom i medijskom planu. S tim ciljem se donose neustavni zakoni, u primjenu pokušavaju uvesti grb, zastava i himna Srbije, usklađuju se nastavni planovi, osigurava prisustvo srbijanske policije u entitetu RS, najavljuje se odlazak mladih na služenje vojnog roka u Srbiju, te se u općem narativu ovaj entitet pokušava prikazati kao isključivo srpski. Na tu politiku se mora odgovoriti. Nažalost, predstavnici probosanskog bloka koji su trenutno u vlasti su nesposobni i popustljivi, ne mogu i ne znaju se suprotstaviti takvim politikama. Njihovi predsjednici, da bi sačuvati fotelje, servilni su prema antidržavnim politikama i posvećeni gotovo isključivo napadima na veći dio probosanskog bloka koji je trenutno u opoziciji, kao da namjerno žele produbiti podjele. Tome svjedočimo svakodnevno. Dakle, agresivna svesrpska politika i nesposobna, servilna Trojka, trenutno su najveći izazovi za državu Bosnu i Hercegovinu.
Možete li se osvrnuti na bošnjačku politiku, kakva je bila, kakva je sada i u kom pravcu stvari treba da idu?
– Posmatrajući širi historijski kontekst, od Berlinskog kongresa na ovamo, uzimajući u obzir sve nepovoljne okolnosti, različite sisteme i različite državne zajednice u kojima smo živjeli, zatim gotovo konstantne nasrtaje velikodržavnih projekata iz susjedstva, koji su kulminirali krvavom dvostrukom agresijom i genocidom, veliko je dostignuće da se Bosna i Hercegovina izborila za nezavisnost, obnovila svoju državnost i postala punopravna članica Ujedinjenih nacija.
Nama niko nije poklonio državu i slobodu, izborili smo se za nju. Uspjeli smo, jer su bh. patriote bili snažni, organizovani i jedinstveni. Ponekad se, pod pritiskom aktuelnih događaja, ove činjenice smetnu s uma.
Vrijeme najvećih iskušenja kroz koje je Bosna i Hercegovina prošla u hiljadugodišnjoj historiji nas je prisililo da damo i ispoljimo najbolje u nama. I dali smo jedinstvo, herojstvo, mudrost, dali smo najbolju političku reprezentaciju koja je kombinovala patriotski orijentirane tradicionaliste i ljevičare. Ostvaren je nevjerovatan uspjeh na diplomatskom i vojnom polju u sudaru sa daleko nadmoćnijim diplomatskim i vojnim strukturama.
Nažalost, borbu za državu je uskoro po završetku rata zamijenila borba za prevlast unutar probosanskog bloka. Dio međunarodne zajednice je ovu borbu potpirivao pod krinkom stvaranja demokratske alternative, slobode misli, kritičkog novinarstva itd. Ovaj napor stranaca se odnosio isključivo na teritorij koji je odbranila Armija RBiH, nije bilo napora tamo gdje su nastavili da žive i bivaju promovirani destruktivni nacionalizmi. Godinama je trajao napad na političke, vjerske i vojne autoritete Bošnjaka. Trebalo bi ponovo pročitati naslove najuticajnijih printanih medija i najave najgledanijih emisija na elektronskim medijima koji su stvarali politički ambijent odmah nakog rata da bi shvatili u kakav projekat autodestrukcije smo bili uvedeni.
Poziciju Bošnjaka i bošnjačku politiku je dodatno podrivao bolesni, islamu strani ekstremizam koji je u ime vjere počinio niz terorističkih akata diljem islamskog svijeta, ali i u SAD i Evropi. I stvorio na Zapadu snažnu sumnju u sve što je muslimansko.
Cijenim da smo dodirnuli dno nakon izbora 2022. godine kada ja načinjeno otvoreno nasilje nad Ustavom i Izbornim zakonom, nad izbornom voljom dvotrećinske većine bošnjačkih birača koja je jezgro probosanskog bloka. U tri postdejtonske decenije isprobane su sve političke i koalicijske kombinacije, pa i ova u kojoj su se u zagrljaju sa Dodikom i Čovićem našli lideri SDP-a, NIP-a i Naše stranke. U tom zagrljaju se guše i oni, i država Bosna i Hercegovina i mi svi zajedno s njima.
Šta je rješenje, kako odgovoriti na trenutno stanje?
– Samo snažni, organizovani i jedinstveni, onakvi kakvi smo bili kada smo se izborili za državu možemo je i sačuvati i voditi u pravom smjeru. Već sam kazao koje i kakve političke snage trenutno tu politiku predstavljaju u vlasti. I to ne može donijeti ništa dobro. Plašim se da će Trojka napraviti štete koje se zadugo neće moći popraviti.
SDA još od 2018. godine, kada je bila ubjedljiva pobjednica izbora, poziva sve zdrave probosanske snage na zajednički, jedinstven nastup, jer je to jedini način da se stane „na crtu“ aktuelnom svesrpskom projektu, ali i drugim politikama koje su protiv BiH. Naravno, to nije samo bošnjačka, preciznije bi bilo reći da je to probosanska ili patriotska politika, čiji su sastavni dio i nebošnjaci koji vole ovu zemlju.
U tom bloku je skoro dvije trećine političke snage u Bosni i Hercegovini i ne smije se dozvoliti da on bude sveden na jednu trećinu, kao što je to slučaj trenutno.
Vrijeme je za zrelije i mudrije politike, za prestanak kratkovidih i sebičnih soliranja, za pokušaj konsolidacije podijeljenog i posvađanog probosanskog bloka. Vrijeme je da se posluša volja naroda koji je mudriji i od sebičnih političara i od umišljenih stranaca koji su nam skrojili ovo stanje agonije.
Nista neće biti riješeno čarobnim stapićem, ali jedinstven probosanski blok sa najkvalitetnijim kadrovima sigurno neće praviti greške kakve svakodnevno pravi krnjava i nekompetentna reprezentacija koju sada imamo.
S obzirom na prisutne političke tenzije, šta su, prema Vašem mišljenju, najvažniji faktori za očuvanje stabilnosti i državnosti BiH?
– Uz političko jedinstvo, jasno određivanje ciljeva i crvenih linija ispod kojih se ne ide, moramo učiniti sve da dodatno ojačamo na svim poljima: individualnom, ekonomskom, ali i vojnom. Svijet je u očiglednom geopolitičkom preslagivanju i posljedice tog procesa je jako teško predvidjeti. Istovremeno, naši susjedi se ponovo intenzivno naoružavaju i aktiviraju obavezno služenje vojnog roka.
Uzevši u obzir te procese, kao i opću situaciju u svijetu, Bosna i Hercegovine mora imati adekvatan odgovor. Kroz povećanje budžeta za odbranu, moraju se opremiti i ojačati Oružane snage BiH, te dodatno ojačati policija i civilnu zaštita. Istovremeno, moraju se dodatno ojačati prjateljski i partnerski odnosi na svim stranama svijeta, sa snažnim svjetskim i regionalnim silama koje čvrsto stoje uz Bosnu i Hercegovinu.
Nalažost, vidimo da Trojka trenutno ni tu nema odgovor, pa u navodnim kompromisima Dodiku ispročuje sve za šta je zainteresiran, a pristaje da se za Oružane snage BiH nabavljalju helikoperi bez naoružanja. Oružane snage sa nenaouržanim helikopterima su svojevrsni cinizam, kojeg je Dodik uspio da nametne Trojki. Trebamo efektivnije iskoristiti snagu dijaspore, nastupiti prema njoj jedinstveno. Dio snage, mladosti, znanja je otišlo iz Bosne i Hercegovine i mi tu snagu moramo pronaći, organizovati, stimulisati. Patriotski orjentisano iseljeništvo može donijeti prevagu u borbi za stabilnost i napredak Bosne i Hercegovine.
