Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović izjavio je u Dnevniku D Federalne televizije da njegov nedavni sastanak s pomoćnikom generalnog sekretara NATO-a Borisom Rugeom predstavlja još jednu potvrdu snažne i kontinuirane podrške ove vojne alijanse suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Kako je istakao, sa sastanka je upućena jasna poruka da Zapadni Balkan ne smije ostati bez adekvatne sigurnosne zaštite.
Bećirović je naglasio da NATO pažljivo prati sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini i regionu te da neće dozvoliti stvaranje sigurnosnog vakuuma koji bi mogao ugroziti stabilnost. Podsjetio je da je saradnja Bosne i Hercegovine s NATO-savezom dugoročna, institucionalna i jasno definisana međunarodnim sporazumima, posebno Aneksom 1A Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji precizira ulogu NATO-a u očuvanju mira i sigurnosti u BiH.
Govoreći o članstvu Bosne i Hercegovine u NATO-u, Bećirović je poručio da je riječ o državnoj strateškoj odluci koja je već ugrađena u važeće zakone i zvanične dokumente. Naglasio je da o tom pitanju ne mogu odlučivati pojedinci, političke stranke ili etničke zajednice, već isključivo nadležne državne institucije. Dodao je da svako ko želi promijeniti vanjskopolitički kurs zemlje to mora učiniti kroz Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine i propisane demokratske procedure.
Osvrćući se na sigurnosnu situaciju u zemlji, Bećirović je ocijenio da Bosna i Hercegovina ostaje stabilna uprkos izazovima i političkim pritiscima iz prethodnog perioda. Podsjetio je da su tokom prošle godine postojale otvorene prijetnje urušavanjem državnih institucija, ali da se takvi scenariji nisu ostvarili. Prema njegovim riječima, država je opstala, institucije funkcionišu, a politički projekti usmjereni protiv ustavnog poretka nisu uspjeli.
Bećirović je istakao da su globalne geopolitičke okolnosti, posebno nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, značajno promijenile međunarodne odnose. U takvom kontekstu, smatra da Bosna i Hercegovina mora voditi jasnu, dosljednu i principijelnu vanjsku politiku, fokusiranu na evropske i evroatlantske integracije, uz istovremeni razvoj ekonomskih odnosa s drugim dijelovima svijeta.
Govoreći o svom angažmanu u Sjedinjenim Američkim Državama, Bećirović je naveo da je tokom brojnih sastanaka u oba doma američkog Kongresa zastupao interese građana Bosne i Hercegovine. Kao jedan od konkretnih rezultata tog rada naveo je zakon o nacionalnoj sigurnosti SAD-a, potpisan u decembru prošle godine, koji sadrži odredbe o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, kao i mogućnost ponovnog uvođenja sankcija akterima koji destabiliziraju region.
Najavio je i da sredinom marta preuzima predsjedavanje Predsjedništvom Bosne i Hercegovine, ističući da ta funkcija donosi veću međunarodnu vidljivost i direktnije učešće na ključnim globalnim forumima, uključujući Generalnu skupštinu Ujedinjenih nacija i Vijeće sigurnosti. Na kraju je naglasio da dobri odnosi sa susjednim državama zavise prije svega od poštivanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.