data-nosnippet>
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić poručio je da trenutne evidencije nezaposlenih na biroima za zapošljavanje u Federaciji Bosne i Hercegovine ne daju realnu sliku tržišta rada. Najavio je da će Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih FBiH ponovo biti upućen u parlamentarnu proceduru.
Kako je naveo, prema određenim procjenama, tek oko 30 posto osoba koje su na biroima za zapošljavanje zaista aktivno traži posao. Ostali se uglavnom nalaze na biroima zbog ostvarivanja različitih prava.
Ključni podaci o zakonu i evidencijama nezaposlenih u FBiH
– Više od 250.000 osoba trenutno se nalazi na evidencijama nezaposlenih u Federaciji BiH
– Tek 30 posto prijavljenih na biroima aktivno traži posao
– Samo u Kantonu Sarajevo status nezaposlene osobe vezan je za oko 29 različitih prava
– Zakon u martu 2026. nije prošao u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH
„Nažalost, javna je tajna, što možemo vidjeti i kroz svjedočenja ljudi i praćenje pulsa javnosti, da evidencije Zavoda i službi za zapošljavanje ne odražavaju stvarno stanje nezaposlenosti“, izjavio je Delić za Fokus.
Prava vezana za status nezaposlenih na biroima za zapošljavanje
Prema njegovim riječima, postojeći zakon omogućava ostvarivanje velikog broja prava na osnovu samog statusa nezaposlene osobe.
„Samo u Kantonu Sarajevo postoji oko 29 različitih prava koja su vezana za taj status. Uz to, status nezaposlene osobe često predstavlja osnov za ostvarivanje drugih prava kao što su dječiji dodatak ili porodiljne naknade“, naveo je ministar.
Podsjetio je da je cilj novog zakona razdvajanje aktivnih i pasivnih tražilaca posla kako bi se sredstva za zapošljavanje usmjerila onima kojima su zaista potrebna.
„Ono što je neophodno jesu izmjene Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih, ne kako bi se nekome oduzela stečena prava, nego kako bi oni koji zaista traže posao mogli dobiti kvalitetniju podršku i stvarnu mogućnost zaposlenja“, kazao je Delić.
Dodao je da bi reformom sredstva za aktivne mjere zapošljavanja bila efikasnije korištena za prekvalifikacije, dokvalifikacije, podsticaje za zapošljavanje i programe prilagođene potrebama tržišta rada.
Aktivni i pasivni tražioci posla
Jedna od ključnih novina predloženog zakona jeste uspostavljanje posebnih evidencija aktivnih i pasivnih tražilaca zaposlenja u kantonalnim biroima za zapošljavanje i Federalnom zavodu za zapošljavanje.
Prema ranijim pojašnjenjima Ministarstva, aktivnim tražiocima posla smatrale bi se osobe koje su spremne prihvatiti zaposlenje, prekvalifikaciju ili mjere aktivne politike zapošljavanja. Pasivni tražioci bi ostali na biroima prvenstveno radi ostvarivanja određenih prava, poput zdravstvenog osiguranja.
Iz Ministarstva su ranije navodili da je postojeći sistem postao nefunkcionalan jer se na biroima nalazi više od 250.000 osoba, dok poslodavci istovremeno upozoravaju na ozbiljan nedostatak radne snage u gotovo svim sektorima.
Javna je tajna, kako tvrde iz Ministarstva, da se dio osoba sa evidencija godinama vodi kao nezaposlen, iako rade na crno, rade u inostranstvu ili status nezaposlene osobe koriste prvenstveno zbog zdravstvenog osiguranja i drugih socijalnih prava.
Udruženje poslodavaca FBiH tražilo usvajanje Zakona
Udruženje poslodavaca FBiH više puta je podržalo usvajanje ovog zakona, navodeći da je riječ o jednoj od ključnih reformi tržišta rada.
Nakon što zakon u martu nije dobio podršku u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, iz Udruženja poslodavaca saopćili su da se time nastavlja „agonija na tržištu rada“.
„Službe za zapošljavanje nastaviće sa praksom evidentiranja nezaposlenih umjesto njihovog aktivnog zapošljavanja“, upozorili su iz Udruženja poslodavaca FBiH.
Dodali su da je cilj zakona bio razdvajanje evidencija aktivnih i pasivnih tražilaca posla, unapređenje nefunkcionalnog sistema posredovanja u zapošljavanju, te smanjenje sive ekonomije i zloupotreba u sistemu evidencija nezaposlenih.
Zašto je zakon oboren u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH
Iako je nacrt zakona ranije prošao parlamentarnu proceduru, novi pokušaj usvajanja nije dobio podršku u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH u martu ove godine. Za zakon je tada glasalo 45 zastupnika, 17 ih je bilo suzdržano, dok je 19 bilo protiv.
Protiv zakona glasali su zastupnici HDZ BiH, HDZ 1990, SDA i Stranka za BiH, dok je Demokratska fronta podržala zakon.
Posebno je pažnju izazvala činjenica da zastupnici HDZ-a BiH nisu podržali zakon, iako su ministri iz te stranke prethodno podržali isti tekst na sjednici Vlade Federacije BiH.
Nakon glasanja Delić je izjavio da su tokom prethodnih mjeseci vođeni brojni razgovori i usaglašavanja kako bi bile otklonjene primjedbe političkih stranaka, ali da to očigledno nije bilo dovoljno za parlamentarnu većinu.
Opozicija tvrdi da zakon otvara prostor za gubitak određenih prava
U Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike tada su ocijenili da su u pozadini obaranja zakona prije svega politički razlozi i zahtjevi za dodatnim ustupcima, a ne stvarne primjedbe na zakonska rješenja.
S druge strane, dio opozicionih stranaka tvrdio je da zakon otvara prostor za gubitak određenih prava osobama koje se trenutno vode na evidencijama nezaposlenih, posebno kada je riječ o zdravstvenom osiguranju i socijalnim naknadama.
Delić, međutim, tvrdi da cilj reforme nije ukidanje stečenih prava.
„Zakon je u prioritetima Ministarstva i Vlade i već dva puta je oboren na Parlamentu od strane HDZ-a. Radimo sve da se on što prije vrati u parlamentarnu proceduru“, rekao je ministar Delić za Fokus.