data-nosnippet>
Sergej Lavrov, ministar inostranih poslova Ruske Federacije, tokom redovnog zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija ponovo je optužio Zapad za „flagrantno podrivanje suvereniteta i grubo miješanje u unutrašnje stvari nezavisnih država“, navodeći Balkan kao najjasniji primjer takve prakse.
Međutim, ovakva tvrdnja prešućuje ključnu činjenicu – upravo je i Rusija aktivno učestvovala u procesima koji su narušavali suverenitet Bosne i Hercegovine, članice UN-a. Na to podsjeća profesor ustavnog prava i bivši savjetnik Željke Cvijanović, Milan Blagojević, u autorskom tekstu za portal BNTV.
Schmidtova odluka i Dodikova uloga
Kao ilustrativan primjer, Blagojević navodi odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta broj 18/25 od 24. aprila 2025. godine. Tim aktom Schmidt je, neposredno pred izricanje konačne presude žalbenog vijeća Suda BiH, omogućio Miloradu Dodiku da izbjegne mjeru bezbjednosti kojom mu je bilo zabranjeno obavljanje bilo kakve javne funkcije, pa čak i djelovanje unutar vlastite političke stranke.
Na taj način Dodiku je ostavljen prostor da nastavi djelovati kao lider SNSD-a i jedan od ključnih kreatora političkih procesa u zemlji. Schmidt se u obrazloženju pozvao na rezolucije Vijeća sigurnosti UN, koje potvrđuju ovlaštenja visokog predstavnika da donosi obavezujuće odluke kada to ocijeni nužnim.
Međutim, kako Blagojević naglašava, nijedna od tih rezolucija ne bi bila usvojena bez saglasnosti Rusije, stalne članice Vijeća sigurnosti i države s pravom veta.
Rusija učestvovala u podrivanju suvereniteta
Samim tim, Rusija je, glasajući za takve rezolucije, bila saučesnik u podrivanju suvereniteta Bosne i Hercegovine. Prema ocjenama kritičara, upravo su te odluke dodatno oslabile poziciju Republike Srpske i dovele je, kako tvrde, „na ivicu političkog nestanka“.
Lavrov u svojim govorima u UN ističe da se mora poštovati osnovni princip Povelje UN – obaveza svih članica da poštuju odluke Vijeća sigurnosti. Ali, kako ukazuju pravni stručnjaci, ni ovdje šef ruske diplomatije ne govori potpunu istinu.
Šta kaže Povelja UN?
Član 24, stav 2 Povelje UN obavezuje Vijeće sigurnosti da svoje funkcije obavlja u skladu s principima Povelje. Među tim principima, jasno navedenim u članovima 2. i 78., jesu poštovanje suvereniteta država članica i zabrana uspostavljanja bilo kakvog protektorata nad njima. Dakle, i Vijeće sigurnosti, uključujući Rusiju, bilo je dužno čuvati suverenitet BiH.
Da je Moskva to poštovala, koristila bi pravo veta i spriječila usvajanje rezolucija koje su, prema kritikama, direktno ugrozile državni suverenitet BiH.
„Ne moraju se poštovati protivpravne odluke“
Iz svega toga proizlazi zaključak da nije tačna Lavrovova tvrdnja da se sve odluke Vijeća sigurnosti moraju bezuslovno primjenjivati. Naprotiv, odluke koje krše samu Povelju UN ne mogu se smatrati obavezujućim. Upravo to, navodi Blagojević, pokazuje i Schmidtova odluka iz aprila 2025. godine – donesena na osnovu protivpravnih rezolucija koje su same po sebi u suprotnosti s temeljnim principima međunarodnog prava.
Dok Lavrov u UN-u uporno svaljuje krivicu na Zapad, stvarnost je da i Rusija snosi odgovornost za odluke Vijeća sigurnosti koje su najteže povrijedile suverenitet Bosne i Hercegovine. Podsjećanje na te činjenice ostaje nužno, naročito u trenutku kada ih zvanična Moskva uporno pokušava prešutjeti.