Republička izborna komisija Republike Srpske neće provoditi eventualni referendum na kojem će preispitivati odluka Suda BiH i Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Miloradu Dodiku. Osuđeni lider SNSD-a ne vjeruje RIK-u, pa zbog toga mijenja Zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi RS. Dodik u Zakon uvodi odredbu prema kojoj referendume može provoditi i posebna komisija koju formira Narodna skupština Republike Srpske.
Ovo su izmjene Zakona:
“U Zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 61/24) u članu 13. poslije stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:„(3) Izuzetno od stava 1. ovog člana, u određenim slučajevima za sprovođenje referenduma, Narodna skupština može osnovati posebnu komisiju za sprovođenje referenduma (u daljem tekstu: Referendumska komisija).
Član 17. mijenja se i glasi: (1) Republički referendum sprovode: Republička komisija, Referendumska komisija iz člana 13. stav 3. ovog zakona, gradska odnosno opštinska izborna komisija i glasački odbori.
(2) Lokalni referendum sprovodi gradska odnosno opštinska izborna komisija i glasački odbori.
(3) Na rad Referendumske komisije u slučajevima kada je osnovana za sprovođenje referenduma primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na rad Republičke komisije.“
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku RS-a“.
Suština izmjena
Dodik i njegovi koalicijski partneri sada odlučuju da referendum, osim Republičke izborne komisije, može provoditi posebna komisija koju formira Narodna skupština RS-a. Razlog za donošenje ovih izmjena je to što vlasti Republike Srpske, faktički, ne znaju da li RIK (Republička izborna komisija) uopće postoji. Naime, Narodna skupština RS-a prošle je godine usvojima Izborni zakon RS koji je regulirao status RIK-a.
“(1) Republička izborna komisija je nezavisan organ, koji ima predsjednika i šest članova.
(2) Predsjednika i članove Republičke izborne komisije imenuje i razrješava Narodna skupština Republike Srpske, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje, u skladu sa ovim zakonom, nakon sprovedenog postupka javne konkurencije, iz reda pravnih stručnjaka sa iskustvom u sprovođenju izbora.
(3) Za člana Republičke izborne komisije ne može biti izabrano lice koje obavlja dužnost u organima političke stranke.
(4) U slučaju da član Republičke izborne komisije ne može obavljati funkciju iz razloga utvrđenih u članu 38. stav 1. ovog zakona, Republička izborna komisija obavještava Narodnu skupštinu Republike Srpske, koja će u tom slučaju razriješiti tog člana i imenovati novog člana iz reda istog konstitutivnog naroda, uključujući i ostale, iz kojeg je bio prethodni član.
(5) U sastav Republičke izborne komisije imenuju se lica iz sva tri konstitutivna naroda i reda Ostalih, uz uslov da se obezbijedi da je zastupljen najmanje po jedan predstavnik konstitutivnih naroda i reda Ostalih.
(6) Članovi Republičke izborne komisije imenuju se na period od sedam godina.
(7) Sjedište Republičke izborne komisije je u Banjoj Luci.
(8) Republička izborna komisija ima pečat u skladu sa zakonom.
(9) Republička izborna komisija ima internet stranicu na kojoj se objavljuju svi izborni propisi kao i sve druge odluke od značaja za izborni proces i to u roku od 24 časa od donošenja odluke.
(10) Republička izborna komisija podnosi jednom godišnje izvještaj o svom radu Narodnoj skupštini RS-a”, navedeno je u Izbornom zakonu koje su vlasti RS usvojile prošle godine.
No, Ustavni sud BiH je u septembru prošle godine donio odluku kojom je Izborni zakon RS u cjelosti proglašen neustavnim.
“Utvrđuje se da Izborni zakon Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 61/24) nije u skladu sa čl. I/2, III/3.b) i VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine. U skladu sa članom 61. stav (1) Pravila Ustavnog suda BiH i čl. I/2. i III/3.b) Ustava BiH, Izborni zakon Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 61/24) stavlja se van snage u cijelosti i prestaje da važi od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“ („Službeni glasnik RS“ broj 61/24)”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH iz septembra prošle godine.
S obzirom na to da je zakon stavljen van snage, prestale su važiti sve njegove odredbe, pa tako i ove koje se odnose na postojanje RIK-a. Čak ni vlastima u RS-u niti članovima RIK-a više nije jasno da li oni postoje ili ne.
Upravo zbog toga Dodik je odlučio da provedbu referenduma prebaci u nadležnost posebne komisije koju će formirati Narodna skupština RS.