Informacija da će kompanija Abraham Group postati glavni uvoznik američkog ukapljenog prirodnog gasa u Bosni i Hercegovini izazvala je burne reakcije u političkom vrhu države. Dok iz ove kompanije tvrde da su potpisali okvir za dugoročni ugovor o snabdijevanju LNG-om, državni zvaničnici upozoravaju da za to trenutno ne postoji ni pravni ni infrastrukturni osnov.
Memorandum o razumijevanju, koji je potpisala kompanija iza koje stoji Amir Gross Kabiri, odnosi se na buduću isporuku američkog LNG-a putem projekta Južna interkonekcija. Međutim, Južna interkonekcija još nije izgrađena. Projekat je i dalje u fazi zakonskih i administrativnih procedura, uključujući donošenje zakona koji bi regulisao dodjelu koncesije i definisao način upravljanja gasovodom. Prema važećoj uredbi Vlade Federacije, jedini ovlašteni uvoznik gasa u Bosni i Hercegovini je Energoinvest.
„LNG će isporučivati Venture Global Commodities putem Južne gasne interkonekcije, a koristit će se u planiranoj kombiniranoj gasno-parnoj elektrani (CCGT) kompanije Aluminij Industries. CCGT elektrana osigurat će stabilno snabdijevanje električnom energijom za primarnu topionicu aluminija kompanije Aluminij. Ovaj poduhvat predstavlja najznačajniju isporuku američkog LNG-a Bosni i Hercegovini i regionu“.
„To je jedna potpuno neutemeljena vijest zato što ona niti ima pravnu niti neku drugu logiku. Prije svega radi se o memorandumu o razumijevanju, to nije ugovor, jer je nemoguće potpisivati ugovor za nešto što još uvijek ne postoji. Moj dojam je da je Abraham grupa prevarila naše američke partnere i da ćemo mi američke partnere o tome obavijestiti na adekvatan način. Da potpišete memorandum o razumijevanju o nečem što danas niste u mogućnosti izvršiti, po mom mišljenju čak je i u nekoj sferi prevare i nekog krivičnog djela“, poručio je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.
Konaković dodatno tvrdi da bi obećavanje isporuka za projekat koji nema zakonsku ni infrastrukturnu osnovu moglo predstavljati ozbiljan problem. S druge strane, pitanje Južne interkonekcije otvorilo je i spor unutar državnih institucija. Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto izjavila je na sjednici da je Vlada Federacije odustala od nacrta međudržavnog sporazuma koji im je uputila, a koji je podloga za potpisivanje sporazuma s Hrvatskom. Kako navodi, nacrt nije konačan pa ga Vijeće ministara neće razmatrati, uz obrazloženje da nema zakonsku podlogu, odnosno izmijenjen federalni zakon o južnoj interkonekciji.
„Na temelju ovih izmjena Vlada FBiH bi bez odgađanja trebala dostaviti inicijativu za sklapanje sporazuma s Republikom Hrvatskom, a kako je to propisano Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora“.
Resorni ministar Vedran Lakić kaže da je Vlada FBiH sa svoje strane uradila sve što je potrebno da se nastavi procedura zaključenja međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske kada je projekat Južne interkonekcije u pitanju.
„Prije nekoliko godina ovo je već razmatrano od Vijeća ministara, ali je u tom trenutku vraćeno na Vladu Federacije jer tada nije bio donesen zakon o Južnoj interkonekciji. S obzirom na to da je zakon donesen prije nekih godinu dana, iz tog razloga su se i stvorili uslovi za dostavljanje zamolbe prema Vijeću ministara od strane Vlade Federacije da se nastavi s ovim postupkom“, kazao je Lakić.
„Mi imamo jedan nacrt sporazuma kojeg je dostavila Vlada Federacije. Ministarstvo vanjske trgovine pripremilo je osnove i dostavilo ih u Generalni sekretarijat Vijeća ministara“, naglasio je Staša Košarac.
Resorni ministar iz Hrvatske poručuje da su sve prepreke u BiH.
„Stav Hrvatske je da smo mi ishodili sve potrebne dozvole za to. I kada se interne stvari riješe u BiH, mi smo spremni početi graditi. Stav Amerike je da se BiH na taj način odvoji od ruskog plina“, navodi Ante Šušnjar.
Dok traje institucionalna rasprava o zakonskom okviru i nadležnostima, dodatne političke tenzije izazvale su informacije o sastanku otpravnika poslova u Ambasadi SAD-a Johna Ginkela s liderom HDZ-a Draganom Čovićem u Mostaru, upravo zbog zastoja na projektu Južne interkonekcije. HDZ, odranije, traži da se o izboru koncesionara odlučuje dvotrećinski u Parlamentu FBiH, što znači da bez njihovih glasova odluka ne bi mogla proći.
Projekat koji bi Bosni i Hercegovini omogućio alternativni pravac snabdijevanja gasom ostaje između ambicioznih najava investitora i složenih političko-pravnih procedura.