Na osnovu članova 11. i 116. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, u okviru svojih zastupničkih dužnosti, zastupnik u Federalnom parlamentu Sanel Kajan uputio je zastupničko pitanje Gradskoj upravi Čapljine, gradonačelnici Ivi Raguž i predsjedniku Gradskog vijeća Dženisu Veledaru.
– Kada će Grad Čapljina provesti presudu Ustavnog suda Federacije BiH iz 1998. godine o neustavnosti obilježja Čapljine – grba, zastave, pečata, kao i Dana Čapljine?
Obrazloženje:
Podsjećam javnost u Bosni i Hercegovini, međunarodnu zajednicu, ali i lokalne vlasti u Čapljini, da je Ustavni sud Federacije BiH još 1998. godine proglasio neustavnim odluke o grbu, zastavi, pečatu i Danu grada Čapljine, budući da oslikavaju isključivo nacionalna i vjerska obilježja jednog naroda. Time je prekršen Ustav Federacije BiH i načelo ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana.
Kao izabranom zastupniku, obratili su mi se stanovnici Čapljine – Bošnjaci povratnici i starosjedioci. Nekoliko hiljada njih odbija postavljanje neustavnog grba Čapljine, sa šahovnicom i katoličkim svecem, na svoje domove.
Posebno ističem da je Čapljina mjesto gdje su tokom rata postojali logori tzv. „Herceg-Bosne“ – Dretelj i Gabela – u kojima su bili zatočeni brojni Bošnjaci i Srbi. Ožiljci rata su i dalje svježi, a nametanje ovakvih simbola dodatno produbljuje diskriminaciju i traume.
Odluka Općinskog vijeća Čapljine iz 2016. godine nije propisivala postavljanje grba na pločice, već samo izgled ploča dimenzija 20×15 cm, s plavom podlogom i bijelo ispisanim imenima naselja i kućnim brojevima – bez ikakvih obilježja. Uprkos tome, aktuelna HDZ-ova vlast u Čapljini nametnula je ploče s neustavnim grbom. Još je alarmantnije što mještani tvrde da im se prijeti kako bez tih obilježja neće moći dobiti ličnu kartu, dokumente vezane za svoje domove ili druge akte, što predstavlja grubo kršenje njihovih prava.
Dan Čapljine proglašen je 4. oktobar – blagdan Svetog Franje. Ustavni sud je i to proglasio neustavnim, jer je riječ o obilježavanju isključivo katoličkog praznika, što diskriminira građane drugačijeg svjetonazora i protivno je sekularnom karakteru BiH.
Bošnjaci Čapljine upozoravaju i na potpunu diskriminaciju u zapošljavanju u javnim ustanovama i institucijama, što dodatno potvrđuje neustavan i nepravedan položaj ovog dijela stanovništva.
Pozivajući se na članove 49, 167, 168. i 169. Zakona o upravi Federacije BiH, te članove 11. i 116. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, zahtijevam jasne odgovore u zakonski predviđenom roku – poručio je Kajan.