Trumpova administracija najavila je povlačenje iz 66 međunarodnih organizacija, od kojih je gotovo polovina povezana s Ujedinjenim nacijama. Uglavnom je riječ o tijelima koja se bave klimatskim promjenama, radnim odnosima, migracijama i srodnim pitanjima, a u Bijeloj kući ih smatraju inicijativama koje su, prema njihovoj ocjeni, u suprotnosti s američkim interesima.
Podsjeća se da je jedan od prvih poteza Donalda Trumpa nakon povratka u Bijelu kuću bilo povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz Pariškog sporazuma. Specijalni dopisnik FTV-a iz Washingtona Ivica Puljić upozorava da proces povlačenja još nije završen i da bi se spisak institucija iz kojih se SAD povlači mogao dodatno proširiti.
„Treba dodati da pregled dodatnih međunarodnih organizacija koje bi mogle biti izvan američkog interesa i dalje u toku – prema Bijeloj kući. Prema njihovim navodima, bit će još toga.“
Govoreći o mogućim posljedicama po Zapadni Balkan, Puljić ističe da se interesi međunarodne zajednice često ne podudaraju s interesima regiona, posebno kada je riječ o međunarodnim pravosudnim institucijama.
„Ono što je za Zapadni Balkan najznačajnije – Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove – nije i najvažnije za ostatak svijeta.“
Prema njegovim riječima, s globalnog stanovišta najveću pažnju izazvala je odluka o povlačenju SAD-a iz klimatskog režima Ujedinjenih naroda, jer ona otvara brojna pitanja o budućnosti međunarodne saradnje u toj oblasti.
„Izlazak iz Okvirne konvencije o klimatskim promjenama iz 1992. godine izaziva najveću globalnu pozornost za entitete Ujedinjenih naroda. Povlačenje znači prestanak sudjelovanja ili finansiranja u mjeri, kako su rekli, dopuštenoj zakonom.“
Puljić upozorava da bi nova situacija mogla imati dugoročne i vrlo konkretne posljedice po budžet i operativni rad Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove.
„Ovo povlačenje signalizira smanjenje financijske i političke potpore Amerike, što utječe na sposobnost mehanizma da obavlja ključne zadatke poput izvršenja kazni, zašite žrtava i, što je vrlo važno, dovršavanje žalbi kojih ima dosta, praćenje slučajeva i pomoć nacionalnim jurisdikcijama.“
Podsjećajući na mandat ovog tijela, naglašava da ono obavlja ključne funkcije ugašenih međunarodnih sudova.
„Međunarodni rezidualni mehanizam obavlja bitne funkcije ugašenih međunarodnih kaznenih sudova za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, uključujući žalbe i zaštitu svjedoka i upravljanje arhivom.“
U regionalnom i evropskom kontekstu, Puljić se osvrnuo i na povlačenje SAD-a iz Vijeća za regionalnu saradnju, organizacije sa sjedištem u Sarajevu, koja je godinama imala snažnu američku podršku.
„Amerika izlazi iz Vijeća za regionalno suradnje organizacije, čije sjedište baš u Sarajevu, u kojem su Amerikanci sudjelovali godinama i nastala je kao nasljednica pakta stabilnosti.“
Dodaje da je riječ o tijelu koje ima značajnu političku težinu još od poslijeratnog perioda.
„To je tijelo osnovano 1999. i njegove inauguraciji prisustvovao je tadašnji predsjednik Bill Clinton.“
Kao još jedan signal promjene američkog odnosa prema evropskim institucijama, Puljić navodi i odluku o izlasku iz Venecijanske komisije Vijeća Evrope.
„Osim toga, izlazak Amerike iz Venecijanskog povjerenstva Vijeća Evrope je još jedno iznenađenje – negativno!“
Govoreći o širim posljedicama po međunarodno pravo, Puljić ocjenjuje da svijet ulazi u period pojačane pravne nesigurnosti.
„Sad imamo jednu pravnu nesigurnost. I u Americi i ovo sam nameće pravnu nesigurnost globalno.“
Prema njegovoj procjeni, povlačenje iz klimatskog sporazuma moglo bi otvoriti dugotrajan pravni proces unutar samih Sjedinjenih Američkih Država.
„Budući da je klimatski sporazum ratificiran od strane Senata, ovlast administracije da se jednostavno povuče, vjerojatno će se sučeliti s neposrednim pravnim izazovima na američkim sudovima.“
Puljić smatra da ovakva politika vodi ka međunarodnoj izolaciji SAD-a i otvara prostor za promjene u globalnom odnosu snaga.
„Globalno gledajući, Amerika praktično samu sebe izolira od ostatka svijeta, što može dovesti do promjene u globalnom liderstvu.“
U tom kontekstu, ukazuje da bi nastali vakuum mogli iskoristiti drugi globalni akteri.
„Očekuje se da će povlačenje stvoriti vakuum i potencijalno omogućiti Kini i EU da preuzmu veću kontrolu nad globalnim upravljanjem. Rusiji, možda.“
Podsjeća i na kritike koje dolaze iz međunarodne javnosti, a koje se odnose na ekonomske i tehnološke posljedice ove politike.
„Kritičari opisuju taj potez kao dar Kini koja bi se sada mogla suočiti s manjom konkurencijom u utrci za čistom tehnologiju.“
Govoreći o stavu Evropske unije, Puljić navodi da, uprkos razočarenju, EU ne planira odustati od svojih politika.
„Evropska unija je izrazila snažno žaljenje zbog odluke Amerike, ali se obvezala da će nastaviti sa svojim klimatskim sigurnosnim programima.“
Na kraju podsjeća da povlačenje SAD-a iz međunarodnih institucija nije presedan, već nastavak ranijih političkih odluka.
„Američka administracija već poduzela korake za izlazak ili obustavu finansiranja drugih velikih organizacija Ujedinjenih naroda.“