data-nosnippet>
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt posljednjih dana nalazi se u fokusu javnosti nakon što je iznenada podnio ostavku na funkciju koju je obavljao gotovo pet godina.
Schmidt je ostavku podnio uoči sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, na kojoj je predstavio svoj izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini.
Govoreći za FACE TV, Schmidt je govorio o razlozima odlaska, budućnosti OHR-a, pitanju državne imovine, projektu Južne interkonekcije, kao i o svom nasljedniku.
“Ne odlazim lako, zavolio sam ovu zemlju i upoznao njene izazove. Unutar PIC-a vođene su brojne konsultacije i bilo mi je važno da međunarodna zajednica zadrži jedinstven pristup”, kazao je Schmidt.
Na pitanje da li odlazi pod pritiskom iz Sjedinjenih Američkih Država, Schmidt je rekao da su vođeni brojni razgovori o budućnosti OHR-a i njegovom mandatu.
“Razgovarao sam s različitim međunarodnim partnerima, ne samo sa Amerikancima. Situacija danas nije ista kao prije nekoliko godina. Bosna i Hercegovina se nalazi pred važnim evropskim procesima. Nakon svega, odlučio sam da donesem vlastitu odluku”, rekao je.
Naglasio je da niko od njega nije tražio da donese određene odluke niti da nešto potpiše.
“Niko nije došao i rekao: ‘Moraš uraditi ovo’. U ovoj funkciji slušate mnogo različitih mišljenja, ali odluke morate donositi samostalno. Sigurno je bilo i grešaka, ali vjerujem da sam djelovao odgovorno i uz podršku međunarodne zajednice”, naveo je Schmidt.
Govoreći o navodima da odlazi zbog pitanja državne imovine ili američkih sankcija, Schmidt je odbacio takve tvrdnje.
“Nije bilo nikakvih prijetnji niti razgovora o bilo kakvim sankcijama. Razmatrali smo buduće korake i razvoj situacije u BiH”, rekao je.
Posebno se osvrnuo na pitanje državne imovine i projekat Južne interkonekcije, ističući da će u narednom periodu biti potrebno pronaći održiva zakonska rješenja.
“Gasovod prolazi dijelom preko državnog zemljišta i potrebno je jasno urediti način upravljanja takvom imovinom. Država mora imati pravni okvir i mogućnost da učestvuje u tim procesima”, rekao je Schmidt.
Dodao je da smatra kako država treba imati odgovarajuću naknadu za korištenje svoje imovine.
“Državna imovina ne može biti bez jasnih pravila i regulative. Ako država nema mehanizme upravljanja vlastitom imovinom, dugoročno slabi njena institucionalna pozicija”, istakao je.
Govoreći o političkim reakcijama iz Republike Srpske, Schmidt je rekao da se često stvaraju nepotrebne tenzije oko pitanja državne imovine.
“Potrebno je više razgovora o tome šta je moguće uraditi, a manje političkih blokada i sukoba”, rekao je.
Osvrnuo se i na svog nasljednika, navodeći da ne zna ko će preuzeti funkciju visokog predstavnika nakon njega.
“To je jedan od najzahtjevnijih međunarodnih poslova u Evropi. Ko god dođe, očekuje ga veoma težak zadatak”, kazao je Schmidt.
Dodao je da očekuje kako bi odluka o novom visokom predstavniku mogla biti donesena početkom juna.
Na kraju razgovora Schmidt je poručio da Bosna i Hercegovina ima evropsku perspektivu i da u zemlji vidi potencijal za miran suživot i razvoj.
“Bosna i Hercegovina treba evropske integracije, a Evropa mora bolje razumjeti situaciju u ovoj zemlji”, zaključio je Schmidt.