⸻
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt iznio je zaključke dvodnevnog zasjedanja Vijeće za implementaciju mira (PIC), naglasivši da je ostvaren određeni napredak, ali da ključne reforme i dalje zavise od odlučnosti domaćih institucija i njihove spremnosti na zajednički rad.
Dejtonska dokumentacija kao podsjetnik na obaveze
Schmidt je istakao da je Ured visokog predstavnika (OHR) pripremio posebno izdanje koje sadrži Dejtonski sporazum i najvažnije dokumente o funkcionisanju države, te da je publikacija podijeljena svim članicama PIC-a. „Namjera nije bila poručiti da je sve završeno, nego da pokažemo kako nas čeka još mnogo posla“, rekao je Schmidt. Dodao je da je fokus razgovora bio na narednim koracima i temama koje zahtijevaju najviše pažnje.
Tokom zasjedanja održani su razgovori sa predstavnicima Parlamentarne skupštine BiH, Centralne izborne komisije BiH, organizacije Pod lupom te međunarodnih partnera poput OSCE, EUFOR, NATO i Vijeće Evrope.
Napredak postoji, ali izazovi ostaju
Prema Schmidtu, unutar PIC-a vlada jedinstven stav da BiH napreduje, ali da tempo reformi i dalje nije na željenom nivou. „Naglasili smo nekoliko prioriteta: usvajanje državnog budžeta za narednu godinu, rješavanje pitanja državne imovine te uvođenje novih tehnologija u izborni proces radi veće transparentnosti i jačanja integriteta“, naveo je.
Posebno je ukazao na to da Vijeće ministara BiH još nije imenovalo glavnog pregovarača za Evropsku uniju niti usaglasilo dva zakona važna za reformski iskorak. „Nadam se da će taj posao moći biti dovršen naredne sedmice“, rekao je, napominjući da su mnogi očekivali veći napredak do održavanja zasjedanja.
Dejton i funkcionisanje institucija
Jedna od centralnih tema bila je uloga dejtonskog ustavnog okvira. Schmidt je naveo da se razgovaralo o trenutnoj situaciji, kapacitetu državnih institucija i mogućnostima za buduće reforme. „Razgovarali smo detaljno o Dejtonu – o tome gdje smo danas i šta se može očekivati u budućnosti. Uočili smo da su državne institucije u proteklom periodu pokazale određenu snagu i kapacitet za napredak“, rekao je.
Najavio je i da će PIC održati naredni sastanak za šest mjeseci, s očekivanjem jasnijih i mjerljivih rezultata.
Bonske ovlasti i odnos prema domaćim institucijama
Schmidt je govorio i o susretu s američkim zvaničnikom Mark Fleming. Pitanje eventualne upotrebe bonskih ovlasti ponovno je bilo tema interesovanja. Naglasio je da se uloga visokog predstavnika definisana Aneksom 10 ne mijenja, ali da se napredak BiH mora graditi kroz domaće političke procese, a ne stalne intervencije. „Budućnost BiH je na domaćoj političkoj sceni, a ne u tome da visoki predstavnik svakog dana interveniše… široka je saglasnost da treba ostaviti sve opcije otvorenim“, poručio je.
Dodao je i da evropske institucije ostaju posvećene BiH, ali da reformske obaveze – poput Zakona o VSTV-u i pitanja funkcionisanja pravosudnih institucija – predstavljaju kompleksne izazove.
Finansiranje BHRT-a
Govoreći o problemu finansiranja BHRT, Schmidt je istakao da očekuje da domaće institucije u budžetu za 2026. godinu obezbijede stabilan i održiv model. „Voljeli bismo da određeni segmenti budu uključeni u budžet i da se poštuje finansiranje BHRT-a kao državnog javnog servisa“, rekao je, dodavši da će međunarodna zajednica pratiti razvoj situacije.
Državna imovina kao ključno pitanje
Schmidt je kao jednu od najvećih prepreka razvoju izdvojio pitanje državne imovine, podsjetivši da taj problem godinama koči investicije i otežava rad lokalnim zajednicama. „Ako želimo otvoriti BiH prema investitorima, naravno da moramo razgovarati o državnoj imovini“, poručio je.
Naglasio je da će se ovo pitanje intenzivno razmatrati i na budućim sjednicama, kako bi se došlo do jasnih i funkcionalnih rješenja.