Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, ponovo se našao u fokusu međunarodne javnosti nakon opširnog intervjua za britanski list The Times, u kojem je komentarisao političku situaciju u BiH, ulogu Rusije i ambicije Milorada Dodika. Schmidt ističe da ne očekuje oružani sukob u zemlji, ali upozorava da na Zapadnom Balkanu nikada ne smije biti podcijenjena mogućnost destabilizacije.
On navodi da predsjednik Rusije, Vladimir Putin, vjerovatno nema stvarnu namjeru direktnog uplitanja u političke prilike u BiH, ali da moskovski utjecaj služi kao sredstvo skretanja pažnje sa Ukrajine i instrument pritiska na Zapad. Po njegovim riječima, dovoljne su i male varnice da se pokrene opasna spirala nestabilnosti u regiji koja je historijski pokazala koliko brzo može doći do krize.
Schmidt podsjeća da je Daytonski mirovni sporazum zaustavio ratna razaranja, ali je istovremeno stvorio izuzetno složen državni sistem sa 14 vlada, stotinama ministara i različitim nivoima vlasti zasnovanim na etničkoj podjeli. Zbog toga, kako navodi, njegov posao zahtijeva stalnu pažnju: “Balkan je prostor u kojem krize nikada nisu potpuno završene.”
U intervjuu se navodi da Dodik godinama gradi političku platformu zasnovanu na separatizmu, istorijskom revizionizmu i povezivanju s Moskvom. Njegove česte posjete Putinu i uporno osporavanje institucija BiH izazvale su zabrinutost NATO saveza i međunarodnih diplomata. Schmidt napominje da Dodik često djeluje kao produžena ruka ruskih interesa, te ga opisuje kao “alatku”, političara čiji su postupci u skladu s ciljevima Moskve.
Iako mu je zabranjeno javno političko djelovanje, Schmidt poziva na oprez i odbacuje bilo kakvu preuranjenu euforiju. Podsjeća da na Balkanu ne postoje konačne bitke: politički poraženi akteri vrlo brzo pronalaze načine da ponovo utiču na prilike u zemlji.
Govoreći o bezbjednosnom stanju, Schmidt naglašava da najveću prijetnju BiH ne predstavljaju građani, koji žele normalan život, već političke strukture koje održavaju atmosferu straha i prikrivaju odsustvo stvarnih reformi. Mladi ljudi napuštaju zemlju, ne zbog etničkih sukoba, nego zbog sistemske korupcije i teške ekonomske situacije.
Schmidt se prisjetio i iskustava iz perioda opsade Sarajeva, kada je kao posmatrač referenduma o nezavisnosti BiH svjedočio prvim napadima na grad, iskustvo koje je oblikovalo njegovu odlučnost da štiti mir i ustavni poredak.
Pri preuzimanju funkcije 2021. godine, Schmidt je smatrao da bi mogao biti posljednji visoki predstavnik u BiH. Danas, međutim, procjenjuje da taj proces zahtijeva više vremena nego što se ranije očekivalo, jer BiH tek kada ispuni ključne uslove u pogledu vladavine prava i funkcionalnosti institucija može razmatrati ukidanje ove međunarodne funkcije.
“Možda je došlo vrijeme za traženje izlaza, ali još uvijek ne možemo tvrditi da su svi preduslovi ispunjeni,” zaključuje visoki predstavnik.