Jesu li Hrvati u Bosni i Hercegovini zaista ugroženi? Ko su legitimni, ko nelegitimni, a ko legalni predstavnici? Ko o tome odlučuje? Kako riješiti dosad nerješivu zagonetku Izbornog zakona BiH? Koga štiti visoki predstavnik, a koga presude Evropskog suda za ljudska prava?
Gosti emisije bili su: Ilija Cvitanović, Predrag Kožul i Haris Šabanović.
Kožul: Hrvati su djelimično obespravljeni, ali žele stabilnu i funkcionalnu BiH
Govoreći o tome jesu li Hrvati u BiH ugroženi, odnosno obespravljeni, poslanik HDZ-a BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH Predrag Kožul izjavio je:
„Izraz ugroženi nije najbolji. Hrvati su zaista, u jednom dijelu svojih političkih prava, obespravljeni. Na tu temu neću govoriti svojim riječima, već ću citirati – ili parafrazirati – jednog relevantnog Bošnjaka, Harisa Silajdžića. On je Željku Komšiću, tada članu Predsjedništva u drugom mandatu, otprilike rekao: ‘Ovo što vi radite, Željko, opasno je i vrlo štetno za Bosnu i Hercegovinu. Ogadit ćete Hrvatima BiH i oni će tražiti druge partnere i rješenja.’“
U odgovoru na pitanje smeta li HDZ-u obespravljenost Hrvata u Republici Srpskoj, Kožul je rekao:
„To je problem u cijeloj BiH, kao što Bošnjacima smeta što u Vladi RS ima samo pet Bošnjaka, tako ni mi nismo zadovoljni s pet Hrvata u Vladi Federacije. Mi ovdje govorimo o legitimnom predstavljanju, tamo gdje je etnička pripadnost jasno definirana. Republiku Srpsku ne možemo izuzeti – Ustav BiH se mora poštovati. Intervencija visokog predstavnika Schmidta u Domu naroda nije riješila presudu Ustavnog suda u predmetu Ljubić, već je samo matematički smanjila mogućnost zloupotreba“, istakao je Kožul.
Dodao je i da Hrvati žele stabilnu i funkcionalnu BiH:
„Hrvati, posebno u Hercegovini, žele stabilnu državu jer mogu mnogo doprinijeti ekonomskom napretku. Zato je važno riješiti ključna ustavna pitanja – tek tada će se otvoriti prostor za politički pluralizam unutar hrvatskog naroda, što HDZ-u ne smeta. Mi ne bježimo od političke konkurencije, naprotiv“, zaključio je Kožul.
Cvitanović: Nije samo Izborni zakon problem Hrvata – umorili smo javnost ovom temom
Govoreći o ulozi Željka Komšića i trenutnim odnosima Hrvata i Bošnjaka, Ilija Cvitanović istakao je:
„Željko Komšić je svojim djelovanjem učinio mnogo štete u odnosima hrvatskog i bošnjačkog naroda. Hrvati više ne doživljavaju BiH onako kako bi trebali, i to je svima već godinama jasno. Ali umorili smo javnost pričom o Komšiću i Izbornom zakonu.“
Dodao je da je važno očuvati ravnotežu u Predsjedništvu BiH:
„U Predsjedništvu su tri člana koji predstavljaju tri konstitutivna naroda. Politika Željka Komšića nanijela je najveću štetu odnosima Hrvata i Bošnjaka u Federaciji. Federacija je stvorena još prije Daytona, u Washingtonu, i to s razlogom – kao temelj stabilnosti i evropskog puta BiH.“
Cvitanović je naglasio:
„Apeliram da vratimo povjerenje i promijenimo Izborni zakon, kako bi se svako mogao kandidirati bez straha da će ga označiti ‘izdajnikom’. Nije Izborni zakon jedini problem Hrvata – tu su iseljavanje, korupcija, nepotizam, egzistencijalna pitanja – ali do tih tema ne možemo doći dok ne riješimo osnovno.“
Govoreći o zastupljenosti Hrvata u institucijama BiH, dodao je:
„Podaci o procentima zaposlenih nisu tačni. Agencija za zaštitu spomenika BiH, na primjer, nema nijednog Hrvata zaposlenog. Takvih primjera ima mnogo.“
Šabanović: Ne vjerujem da je HDZ-u u interesu da riješi Izborni zakon
Poslanik SDA u Predstavničkom domu PFBiH Haris Šabanović smatra da su odnosi između Hrvata i Bošnjaka narušeni zbog politike, a ne stvarnih sukoba među narodima:
„Najviše krivim politiku. Postoji teorija konflikata – ako stalno ponavljate da sukob postoji, ljudi će početi vjerovati u to. Strah od bošnjačke hegemonije i unitarizma jednostavno ne postoji, ni u Sarajevu, ni u Mostaru, ni u Tuzli.“
Govoreći o izboru članova Predsjedništva BiH, rekao je:
„Da ta tema zaista riješi odnose, bio bih sretan. Ali postoji veliki strah kod Bošnjaka – prema posljednjim podacima, njihov udio u državnim institucijama pao je na 40%, i jedini su u ozbiljnom deficitu.“
Kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona, Šabanović je bio jasan:
„Ne vjerujem da je HDZ-u u interesu da ovo pitanje riješi. Mene lično najviše zanima elektronsko glasanje, skeneri, biometrija – to će potpuno promijeniti sliku izbora 2026. godine“, zaključio je.