data-nosnippet>
Aktivnosti Mađarske, Srbije i RS-a usmjerene direktno protiv države BiH odvijaju se kroz tri aspekta: politički, vojni i ekonomski
Mađarski premijer Viktor Orban godinama aktivno i javno podriva integritet i suverenitet države Bosne i Hercegovine. Da bi se stvorila jasnija slika o nimalo prijateljskom djelovanju Orbana i njegovog političkog aparata protiv naše zemlje, potrebno je sagledati sve što se događalo u prethodnih nekoliko godina do danas
Ponajbolje možda Orbanove planove ilustruju izjave nezavisnog zastupnika u Parlamentu Mađarske Akosa Hadhazya kao insajdera koji izuzetno dobro poznaje mađarskog premijera i njegovu politiku.
On je izazvao je burne reakcije nakon što je na svojoj Facebook stranici objavio nekoliko komentara u kojima se tvrdi da je Mađarska spremna vojno intervenirati u BiH u slučaju izbijanja sukoba.
Hadhazy je, pozivajući se na izjave zamjenika ministra vanjskih poslova Mađarske, Leventea Magyara, napisao:
Magyar je jasno rekao da bi Mađarska intervenirala u Bosni i Hercegovini u slučaju sukoba, i to u korist Milorada Dodika i Srba iz RS-a.
Podrivačko djelovanje Orbana protiv države BiH se mora sagledavati u širem kontekstu kroz razumijevanje veza i odnosa Mađarske kako sa Srbijom tako i sa bh. entitetom Republika Srpska.
Aktivnosti Mađarske, Srbije i RS-a usmjerene direktno protiv države BiH odvijaju se kroz tri aspekta: politički, vojni i ekonomski.
Politički aspekti saradanje
Politički obrisi saradnje i podrške Mađarske Srbiji sežu decenijama unazad. Mađarska je, iako tek primljena članica NATO-a bila snažno protiv djelovanja NATO snaga u Srbiji 1999. godine. O tome je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno govorio kada je kazao:
Ne smijemo zaboraviti da Mađarska nije popustila 1999. godine, pod pritiscima da dozvoli kopnenu invaziju na Srbiju sa svoje teritorije.
Ta rečenica nije slučajno izgovorena. Ona je, kako primećuju analitičari i diplomatski krugovi, direktna poruka lojalnosti i dubokog povjerenja koje se danas intenzovno učvršćuje između Srbije i Mađarske.
Inače, Mađarska je najvatreniji zagovornik članstva Srbije u Evropskoj uniji. Zato su razumljive riječi ministra odbrane Mađarske, Kristofa Szalay-Bobrovniczkya koji je potcrtao da Mađarska želi da vidi Srbiju u Evropskoj uniji. Nema tu nepoznatih poruka, Budimpešta se već godinama ponaša kao zaštitnik Srbije na evropskom putu, nerijetko i kao njen najglasniji advokat u Briselu. Tokom predsjedavanja EU, podsjeća Szalay-Bobrovniczky, Mađarska je dala „sve svoje resurse“ da pogura proširenje. A to nije prazna priča, to je strateški stav koji se sve češće pretače u konkretnu vojnu i ekonomsku saradnju Srbije i Mađarske.
Kada je u pitanju Republika Srpska, prema Ustavu Bosne i Hercegovine, entiteti nemaju nadležnosti za vođenje vanjske i vojne politike, za šta su nadležne isključivo institucije BiH. Prema Ustavu BiH, svaki entitet može sklapati sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama, ali uz saglasnost
Parlamentarne skupštine BiH koja može zakonom predvidjeti da za određene vrste sporazuma takva saglasnost nije potrebna. Također, entiteti imaju pravo da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim državama, ali u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine. Mađarska vlada, predvođena Orbanom, godinama je svoju pažnju usmjeravala na Republiku Srpsku, a ne na cijelu BiH.
Dodikovoj vlasti je pomagala i kreditom mađarske državne banke. Orban, njegova stranka i dužnosnici su se sve do 2019. godine sastajali isključivo, sa državnim zvaničnicima u Bosni i Hercegovini.