Politička scena BiH ulazi u novu fazu neizvjesnosti
Politička scena u Bosni i Hercegovini ulazi u novu fazu neizvjesnosti. Nakon informacija o mogućem ukidanju sankcija pojedinim domaćim akterima – što se u međuvremenu i dogodilo – u diplomatskim krugovima sve glasnije se govori o drugom dijelu dogovora: mogućem odlasku visokog predstavnika Christiana Schmidta iz BiH.
Iako se spominju različiti datumi, prema diplomatskim izvorima, najizgledniji termin bio bi sredina naredne godine.
Iako bi Schmidt mogao napustiti zemlju, OHR, barem zasad, neće biti ugašen. Bonske ovlasti – moćan, ali sve rjeđe korišten instrument međunarodnog autoriteta – ostat će na snazi, ali će njihova primjena, prema tvrdnjama sagovornika, biti strogo ograničena. Sve se, navodno, odvija prema jasnim smjernicama Washingtona.
⸻
“Deal” koji mijenja odnose snaga
„Prema mojim informacijama, potvrđenim iz nekoliko izvora, Christianu Schmidtu ‘ne cvjetaju ruže’. ‘Deal’ Dodikove ekipe i američkih zvaničnika odnosi se i na njega, i po tom dogovoru – on mora otići. Kako je Politicki.ba i napisao, neće se to desiti odmah, da ne bi bilo očito, ali je tako. Dogovor je i da OHR ostaje, SAD nisu zaustavile finansiranje ove međunarodne institucije. Također, bonske ovlasti ostaju. Ali će se koristiti samo u ‘iznimnim situacijama’. Koje će to biti ‘iznimne situacije’ i protiv koga, vidjet ćemo. Mada, nije teško pretpostaviti ko će biti na udaru, a ko od sada mora biti pošteđen“, kazao je za Vijesti u 7 Sead Numanović, urednik portala Politicki.ba.
Numanovićeva tvrdnja oslikava novu realnost u kojoj Schmidt, nekada ključni instrument međunarodne zajednice, polako gubi podršku svojih glavnih saveznika. Dok se njegov odlazak čini samo pitanjem vremena, OHR, barem zasad, ostaje u funkciji nadzora i “krajnjeg osigurača” države koja i dalje balansira na ivici političke nestabilnosti.
⸻
Šta bi značilo gašenje OHR-a?
Logično se nameće pitanje – može li Bosna i Hercegovina funkcionisati bez OHR-a?
U društvu u kojem su institucije često blokirane, a politički dogovori kratkog daha, nestanak međunarodnog nadzora mogao bi otvoriti prostor za novu rundu destabilizacije.
„Kancelarija OHR-a kao takva u BiH potrebna je za BiH. Znamo da ima ovih najava da se u sklopu Dodikovog deala pokušava izbaciti ne samo Schmidt već i kancelarija. U ovakvoj geopolitičkoj situaciji, bez kancelarije BiH će potonuti dublje i dublje – i to je činjenica, nešto za čim žude Dodik i njegov režim“, kaže novinar i kolumnist Dragan Bursać.
Bursaćeva analiza pogađa srž problema. Dodik i njegov krug već godinama nastoje umanjiti utjecaj međunarodnih institucija, pri čemu bi odlazak Schmidta bio tek prvi korak ka potpunom oslobađanju od međunarodnog nadzora.
Ipak, BiH, upozoravaju analitičari, još nije institucionalno dovoljno stabilna da preuzme tu odgovornost bez ozbiljnog rizika od unutrašnjeg haosa.
⸻
Milioni za politički opstanak
Poznato je da Milorad Dodik ulaže značajna sredstva u lobiranje. Američki izvori godinama prate milionske iznose isplaćene lobističkim firmama radi popravljanja njegovog međunarodnog imidža.
Ipak, uprkos tim naporima, SAD ga nikada nisu u potpunosti skinule s crne liste. Ovoga puta, čini se da je postignut dogovor od obostrane koristi – Dodik dobija politički predah, dok Washington otvara prostor za kontrolisano povlačenje Schmidta.
„Ne bi se puno bunile SAD da BiH ostane bez OHR-a, to je činjenica – pogotovo sa ovom administracijom“, dodaje Bursać.
U trenutku kada Rusija preuzima predsjedavanje Vijećem sigurnosti, a Schmidtove odluke imaju sve manji efekat, pitanje autoriteta međunarodne zajednice u BiH postaje ozbiljnije nego ikada.