Zbog odsustva predlagača, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine po drugi put nije obavio raspravu o Reformskoj agendi za 2024. godinu, koju je podnijelo Vijeće ministara BiH.
U dokumentu Reformske agende navodi se da će Bosna i Hercegovina nastaviti napore u borbi protiv organiziranog kriminala, što je definisano kao jedan od temeljnih prioriteta.
Borba protiv organiziranog kriminala
Kako je istaknuto, poseban naglasak bit će stavljen na rješavanje sistemskih nedostataka u operativnoj saradnji između agencija za provođenje zakona, slabu institucionalnu koordinaciju te nedovoljno oslanjanje na policijske aktivnosti vođene obavještajnim podacima.
„Uložit će se daljnji napori u jačanje proaktivnog pristupa finansijskim istragama i oduzimanju imovine, suzbijanju infiltracije kriminala u politički, pravni i gospodarski sistem, a istovremeno će se pojačati saradnja s Eurojustom i Uredom evropskog javnog tužitelja (EPPO)“, navedeno je u dokumentu Vijeća ministara BiH.
Reforma pravosuđa i borba protiv korupcije
Kada je riječ o reformi pravosuđa, Bosna i Hercegovina će se u narednom periodu posebno fokusirati na provedbu odredbi Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) koje se odnose na integritet, kako bi se osigurala efikasna provedba provjera integriteta u skladu s evropskim standardima.
Planirano je i finaliziranje te usvajanje novog Zakona o VSTV-u i Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, u skladu s mišljenjima Venecijanske komisije.
„Reforme povezane s borbom protiv korupcije ključne su u procesu pristupanja EU i potaknule bi veće sudjelovanje javnosti i poboljšanu društvenu koheziju. Jačanje pravnih i institucionalnih okvira trebalo bi biti prioritet, nakon čega slijede učinkovita provedba i poboljšani kapaciteti“, navelo je Vijeće ministara BiH.
Evropske integracije i koordinacija
Za proces evropskih integracija od ključne je važnosti, navodi se, jačanje kapaciteta na svim nivoima vlasti, uz osiguravanje efikasne saradnje i koordinacije u skladu s Odlukom o sistemu koordinacije u procesu evropskih integracija u BiH.
„Stoga će se uložiti napori kako bi se osigurao učinkovit rad svih zajedničkih tijela u okviru SSP-a i poboljšala učinkovitost mehanizma koordinacije“, istaknuto je u dokumentu.
Zelena tranzicija i energetski sektor
Jedan od važnih segmenata Reformske agende odnosi se na „zelenu tranziciju“, odnosno prelazak na održivo, klimatski neutralno i ekološki prihvatljivo gospodarstvo.
Transformacija energetskog sektora započela je potpisivanjem Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, koji je BiH ratificirala 2006. godine. Time se obavezala na postepeno usklađivanje s pravnom stečevinom EU u oblastima sigurnosti opskrbe, tržišnog natjecanja, zaštite okoliša, energetske infrastrukture, energetske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije.
Reforme su usmjerene na provedbu mjera iz Trećeg energetskog paketa EU u sektorima električne energije i plina, s ciljem stvaranja funkcionalnog energetskog tržišta spremnog za integraciju u unutrašnje tržište EU.
Razvoj sistema trgovanja emisijama (EU ETS) ocjenjuje se kao ključan za dekarbonizaciju energetskog sektora. Očekuje se da će ETS i mehanizam CBAM utjecati na korištenje ugljena za proizvodnju električne energije, što će zahtijevati mjere podrške tržištu rada, uključujući osposobljavanje, prekvalifikaciju i razvoj poduzetništva u regijama s proizvodnjom ugljena.
Iako su postojeće termoelektrane na ugljen i dalje važne za energetsku neovisnost, mnoge su pri kraju radnog vijeka, što otvara prostor za snažniji razvoj obnovljivih izvora energije, uključujući hidroelektrane, solarne i vjetroelektrane.
Poseban naglasak bit će stavljen i na energetsku efikasnost, posebno kroz obnovu zgrada, s ciljem smanjenja potrošnje energije, troškova i negativnog utjecaja na okoliš.
Digitalna transformacija i razvoj privrede
Reformska agenda obuhvata i planove vezane za digitalnu transformaciju, digitalnu sigurnost, obrazovanje, osposobljavanje i zapošljavanje, kao i razvoj privatnog sektora i unapređenje poslovnog okruženja.
data-nosnippet>