Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, obratio se javnosti nakon dvodnevnog sastanka Vijeća za implementaciju mira (PIC), jasno poručivši da rješenje političke krize leži isključivo u rukama domaćih političkih aktera. Time je dodatno otvorio pitanje budućeg djelovanja OHR-a i eventualne primjene bonskih ovlasti.
Iako su njegove poruke bile, u većoj mjeri, očekivane, dio izjava izazvao je iznenađenje u političkom Sarajevu. Kako ističe novinar Zoran Krešić, određeni politički krugovi i dalje njeguju nerealna očekivanja da će Schmidt “čarobnim potezom” riješiti sve probleme.
„To se nije dogodilo, niti će se dogoditi. Međunarodna zajednica promijenila je pristup – više neće raditi posao domaćih političara. Intervencija bi došla jedino u slučaju ozbiljne sigurnosne prijetnje ili oružanog sukoba. Sarajevo to ne prihvata i tu nastaje glavni politički problem“, izjavio je Krešić za Radioteleviziju Herceg Bosne.
Uloga visokog predstavnika ostaje formalno prisutna, ali s, kako ocjenjuju analitičari, znatno smanjenim djelokrugom u odnosu na ranije godine. Profesor međunarodnih odnosa dr. Gordan Radić podsjeća da je OHR bio ključan faktor u brojnim političkim procesima, ali ostaje otvoreno pitanje – da li su njegove intervencije rješavale krize ili ih dodatno komplikovale.
Novinar Dejan Šajinović dodatno naglašava da Schmidt trenutno ne uživa istu razinu podrške kao njegovi prethodnici:
„Sjedinjene Američke Države više nisu toliko angažovane kao ranije, dok Velika Britanija još uvijek stoji uz OHR. Problem je i nejedinstven stav između EU i šire međunarodne zajednice. EU očekuje da BiH, ako zaista ide prema članstvu, sama rješava unutrašnje probleme. Mislim da Schmidt balansira poruke kako bi zadovoljio sve strane.“
Stavovi o mogućnosti Schmidtovih budućih intervencija su podijeljeni. Dok neki analitičari ne vjeruju u mogućnost bilo kakvih ustavnih zahvata, drugi smatraju da prostor za djelovanje ipak postoji – posebno ako dođe do promjene međunarodnog političkog konteksta.
„U slučaju da NATO saveznici usvoje novi strateški pristup prema regiji, to bi moglo otvoriti prostor za aktivniju ulogu Schmidta ili širi međunarodni angažman“, smatra Šajinović.
S druge strane, Krešić kategorički odbacuje mogućnost bilo kakvih ustavnih intervencija, navodeći da bi to otvorilo prostor za tvrdnje o rušenju Dejtonskog sporazuma, koje konstantno iznosi predsjednik RS-a Milorad Dodik.
Profesor Radić dodaje da je Schmidt, u razgovoru s Draganom Čovićem, priznao kako trenutno nije vrijeme za korištenje bonskih ovlasti, ali da ipak ostavlja otvorenu mogućnost njihove ograničene primjene u slučaju dugotrajne političke blokade.
U svom izlaganju Schmidt je posebno istaknuo važnost lokalne odgovornosti i zajedničkog djelovanja domaćih lidera – uz izričitu napomenu da se ta poruka ne odnosi na Milorada Dodika, čime je jasno dao do znanja gdje vidi glavni izvor blokade.