data-nosnippet>
“Zima će nam najviše stradati u smislu da ćemo imati sve više toplijih dana, a sve manje hladnijih dana.”
Branko Grisogono, meteorolog, atmosferski fizičar i profesor dinamičke meteorologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu za Nacional je govorio o izazovima klimatskih promjena. Ističe kako su ulaganja u obrazovanje i znanost ključna za borbu s posljedicama klimatskih promjena, što zahtijeva promjenu političkog pristupa.
Grisogono objašnjava da se klimatske promjene ubrzavaju od devedesetih, s češćim i intenzivnijim olujama zbog sve veće toplinske energije u atmosferi. Klimatski sistem je sve energičniji, što povećava učestalost i intenzitet oluja poput superćelijskih kumulonimbusa i drugih ekstremnih vremenskih pojava.
“I prije su postojale žestoke oluje, ali su bile rjeđe i više lokalizirane. Ili bi zahvaćale samo jedno područje i onda u ljetnoj sezoni ili u bilo kojoj sezoni pojavile bi se jednom, dvaput. Međutim, mi sad to imamo, možemo reći, na skoro tjednoj razini”, rekao je Grisogono.
Zbog klimatskih promjena povećava se dotok afričkog zraka i saharskog pijeska. “Saharskog pijeska kod nas ima češće zato što jačaju pripadna područja anticiklona i toplih sektora ciklona koje onda nose zrak tako da nama dolazi više južnog strujanja nego sjevernog”, kaže.
Kritizira trenutnu političku nesposobnost i nedostatak dugoročnih rješenja za klimatske promjene, napominjući da su hrvatski napori u ovoj oblasti uglavnom reaktivni i vođeni zahtjevima Europske unije.
“Trebalo bi izabrati bolje političke pristupe. Većina političara se bavi svojim interesima i moći. Njih zanima samo moć. Oni nisu, nažalost, dosad pokazali da shvaćaju da je zemaljska kugla ograničena, da su resursi ograničeni i da se ne može trošiti, koristiti sve u beskonačnost. Tako da globalna politika tu ne funkcionira dobro”, rekao je.
Kaže kako bi se u sve trebale uključiti i religije. “Religije, glavne religije bi to trebale bolje pratiti. Mi ljudi previše smo koncentrirani na tehnologije, a premalo na svoj moralno-intelektualni razvoj. Radi se od obrazovanja do znanstvenog istraživanja, prilagodbi na promjene i tako dalje”, tvrde.
Kaže kako ne vidi ništa značajno što su hrvatski političari učinili. “Najbolji primjer za to je odnos prema otpadu. Odnos prema poljoprivredi, pa i šumarstvu, vodoprivredi, prometu, pogledajmo kako stoji HŽ”, ističe.
Što se tiče budućnosti, Grisogono nije pretjerano optimističan.
“Nestaju godišnja doba, sanjkanje ćemo gledati samo na televiziji. Tipične sezone ljeto, jesen i zima će se razmazati. To znači da prijelazi neće biti ni približno onako dobro definirani kako ih definira astronomija prema relativnom položaju Sunca prema Zemlji i kako ih definira klasična klimatologija”, rekao je.
Kaže kako će ubuduće, kao i ove godine, proljeće počinjati i prestajati nekoliko puta, a isto tako i ljeto i jesen.
“Zima će nam najviše stradati u smislu da ćemo imati sve više toplijih dana, a sve manje hladnijih dana. I da će količina snježnog pokrivača progresivno opadati”, rekao je.