I TO SMO DOČEKALI: 500 KM za svako novorođeno dijete do 7. godine života
Kako je Zapadnohercegovački kanton unaprijedio privredno poslovanje, ali i riješio pitanje Kolektivnog ugovora za zdravstvene radnike? Koliko su više instance vlasti imale sluha za potrebe ovog kantona? Kurikularna reforma u obrazovanju, potencijali, budžet, mjere za povećanje nataliteta i druge teme u fokusu razgovora novinara FTV-a s prvim čovjekom Zapadnohercegovačkog kantona premijerom Predragom Čovićem.
-Premijeru nešto manje od dvije godine ste u mandatu. Kako biste evo na početku razgovora ocijenili rad Kantonalne Vlade?-
“Pa evo ja mogu reći da sam zadovoljan. Malo je neočekivano hajde da kažem jer politika je nešto novo, ja nisam se do sada bavio politikom, ali mogu reći imam mlad tim, ljude željne koji žele raditi, koji imaju elana i volje i ja se nadam da smo postigli neke rezultate koji se vide i koji će se vidjeti u budućnosti.”
-Kakav je kantonalni budžet?-
“Što se tiče budžeta on je na razini 165 miliona maraka ove godine. Imali smo cirka nekih devet miliona povećanje u odnosu na plan. Znači rebalans je bio povećan, s tim da smo taj dio, najveći dio novca usmjerili prema povećanju plaća i povećanju naknada za porodilje u našoj županiji.”
-Evo i sami ste dijelom rekli. Svoj radni vijek ste proveli u privrednom sektoru. Politika je nešto novo u vašem životu. Ali evo kada govorimo o privrednom sektoru u Zapadnohercegovačkom kantonu, koliko ste zadovoljni u ovoj oblasti?-
“Pa ja mogu reći da smo mi izuzetno ponosni na naše gospodarstvenike. Na svim našim javnim nastupima potenciramo to da je naša županije jedna od razvijenih županija. Izuzetno smo ponosni zato što imamo i razvijene pogotovo metalni sektor i najveći smo, imamo izvoz najveći u Bosni i Hercegovini po glavi stanovnika.”
– Koliki je on?-
“On je 14.000 i 200 maraka otprilike, a federalni prosjek oko 5.300, znači značajno iznad federalnog prosjeka i ulažemo puno u nove pogone proizvodne pogone. Mogu reći da smo u ovoj 2024. godini uložili preko 100 miliona eura u nove proizvodne pogone. To su pogodni sa visokom tehnologijom, tehnološki najnaprednije tvornice tako da su izuzetno konkurentne na zahtjevnom Europskom tržištu. Mi se nadamo da će i ta ulaganja značajno pridonijeti rastu i izvoza i prihoda naših firmi u našoj županiji. Također je normalno svim našim ljudima, znači za dobro svih naših ljudi.”
-Kada govorite o tom kontinuitetu privrednog razvoja, usklađivanje sa standardima Europske unije. Znamo da su to zahtjevne procedure. Međutim u Zapadnohercegovačkom kantonu većina firmi koliko sam vidjela su usklađene sa svim legislativama Europske unije. Koliko je to bilo izazovno i teško dovesti na taj nivo? Pitam iz razloga bosanskohercegovačkih kompleksnih procedura kakve su konkretno evo recimo u Federaciji Bosne i Hercegovine.-
“Pa gledajte. Što se tiče privatnog sektora ti ljudi su jednostavno, moraju se prilagoditi zahtjevima tržišta ili ne mogu tamo biti. Danas vidimo da Europa postavlja sve veće i veće standarde pogotovo po pitanju ekologije i pitanju zelene energije i u tom smislu sve naše firme moraju se prilagoditi novim zahtjevima. Normalno moraju imati tehnologiju vezano za kvalitetu, rokove isporuke, sve ono što jednu kompaniju čini konkurentnom na tržištu. U Europi nema dovoljno ekonomije. Znači tamo je sve na način da morate biti i cijenom i kvalitetom i rokovima konkurentni. Tako da evo mi smo kažem ponosni na naše firme. Možda je to razlog što su te sve firme nastale u ovom stoljeću većinom. To su, znači nisu nasljedile nikakva stare hajde pod navodnicima načine poslovanja, nego su to firme koje su nastale u novo vrijeme sa novim tehnologijama, sa novim ljudima, sa relativno mladim menadžmentom koji jednostavno radi ono što se od njega zahtjeva i hvala Bogu izuzetno su uspješni u tom poslu. Činjenica je da recimo 33% našeg proračuna se temelji na direktnim plaćanjima iz naših firmi iz dobiti, što je u odnosu na sve druge razine vlasti odnosno sve druge kantone u našoj državi značajno iznad u tom dijelu.”
-Dijelom ste i sada to spomenuli, a rekli ste to u jednom ranijim intervjuu, da se moramo okretati ka budućnosti i da se ne možemo osvrtati na velike gigante iz bivše države koji još uvijek pa čak evo i u Bosni i Hercegovini koji su postojali prije agresije na Bosnu i Hercegovinu. Zbog čega moramo dobre standarde postavljati praveći te parametre sa nekim budućim velikim kompanijama koje obitavaju u današnjici, a ne u prošlosti?-
“Pa gledajte jednostavno vrijeme je takvo. Velike brze promjene su svakodnevne. Znači više se povijest promijenila u tehnološkog smislu u zadnjih 20 godina nego kroz postojanje Zemaljske kugle. Prije 30 godina niste imali praktično mobitele. Danas vam, mobitel je kao jedan ured. Svi oni koji se ne prilagode tim novim zahtjevima, brzini odlučivanja, donošenju odluka, zahtjevima onih koje jednostavno postavlja tržište, jednostavno neće biti uspješni i ne mogu biti uspješni. Mi svi skupa moramo donositi odluke puno brže, moramo spustiti da svaka razina znači odlučivanja mora donositi svoje odluke onako kako se od nje očekuje. Jednostavno ne možemo trpiti više sustav koji je trom, koji prebacuje odgovornost sa jednoga dijela na drugi dio, jednostavno onda se gubi uticaj na tržištu. Zbog toga nažalost te naše velike kompanije imaju ozbiljne probleme i vjerovatno će imati u budućnosti i mislim da će vrlo teško opstati u jednoj tržišnoj utakmici. Sve one kompanije koje budu brze, koje znaju, koje donose odluke i koji nađu metode kako da ispune svoju misiju i svoje ciljeve oni će vjerovatno biti uspešni.”