data-nosnippet>
Dvodnevna sjednica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), na kojoj bi trebalo biti razmatrano pitanje novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, počinje sutra u Sarajevu. Uoči zasjedanja, bivši visoki predstavnik Valentin Inzko uputio je otvoreno pismo članovima PIC-a.
Svoje obraćanje započeo je poslovicom „Tri puta mjeri, jednom reži“, navodeći da ga je upravo ona podsjetila na rasprave i pregovore koji se vode o budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR) i bonskih ovlaštenja.
„Iskreno pozivam sve koji danas odlučuju o sudbini OHR-a da dobro razmisle prije nego što oslabe ili uklone alat koji je tokom godina više puta pomagao u prevazilaženju kriza i sprječavanju sukoba u ovoj zemlji“, poručio je Inzko.
OHR nije prepreka evropskim integracijama
Inzko je istakao da se nakon odlaska s funkcije prije gotovo pet godina uglavnom nije javno oglašavao kako ne bi uticao na rad svog nasljednika i PIC-a, ali da danas osjeća odgovornost da reaguje na tvrdnje da OHR predstavlja prepreku evropskom putu Bosne i Hercegovine.
Na osnovu svog višegodišnjeg iskustva, smatra da OHR nije kočnica evropskim integracijama, već da može biti faktor koji doprinosi bržem napretku kada domaće institucije zapadnu u blokade.
„Visoki predstavnik smeta onima koji vode destruktivne politike jer u krajnjem slučaju može koristiti bonske ovlasti kako bi otklonio blokade u radu državnih institucija“, naveo je.
Prema njegovim riječima, politički lideri u BiH imali su mnogo prilika da pokažu spremnost za kompromis i preuzmu odgovornost za procese u zemlji, ali su dogovori često izostajali zbog ultimatuma i politika koje su vodile podjelama.
Kao primjer naveo je činjenicu da BiH ni danas nema tekst državne himne, kao i višegodišnje nesuglasice oko uvođenja jedinstvenog evropskog broja za hitne slučajeve 112. Podsjetio je i na više neuspješnih pokušaja usvajanja zakona kojim bi bilo zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Bonske ovlasti kao posljednja opcija
Inzko je naglasio da je tokom svog mandata uvijek prednost davao domaćim rješenjima te da su i članice PIC-a insistirale da se bonske ovlasti koriste samo kada nema drugog izlaza.
Ipak, podsjetio je da je pred kraj mandata posegnuo za tim ovlaštenjima kako bi nametnuo zabranu negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca.
„Bio sam uvjeren da takve pojave predstavljaju opasno sjeme novih sukoba. Moja savjest mi nije dopuštala da postupim drugačije“, naveo je.
Dodao je da za mnoga pitanja nije postojao ni minimum političke volje za razgovor, zbog čega dogovori često nisu bili mogući.
Državna imovina i upozorenje na posljedice
Poseban dio pisma posvetio je pitanju državne imovine, ističući da godinama nema spremnosti za ozbiljnu raspravu o toj temi od strane vlasti Republike Srpske.
„Ako neko uporno odbija razgovor o državnoj imovini, kao što to godinama čini predsjednik Republike Srpske“, naveo je Inzko, „onda je jasno da se teško može doći do domaćeg zakonskog rješenja za tako složeno pitanje.“
On smatra da Milorad Dodik i njegovi politički saveznici nastoje ukloniti visokog predstavnika i bonske ovlasti kako bi, kroz slabljenje institucija, otvorili prostor za raspad države.
„Takav proces teško bi mogao proći bez ozbiljnih tenzija, pa i mogućih sukoba“, upozorio je.
Apel međunarodnoj zajednici
Inzko je pozvao međunarodnu zajednicu da pažljivo sagleda moguće posljedice svake odluke koja bi mogla promijeniti sadašnji okvir međunarodnog prisustva u Bosni i Hercegovini.
Podsjetio je na rezultate ostvarene nakon Dejtonskog sporazuma, među kojima su jedinstvene oružane snage, Ministarstvo odbrane, zajednički pasoši, jedinstvene registarske tablice i granična policija.
„Naravno da tri naroda i svi građani ove zemlje mogu živjeti zajedno. U to sam potpuno uvjeren“, poručio je.
Na kraju je naglasio da OHR mora zadržati sve instrumente kojima trenutno raspolaže, uključujući bonske ovlasti.
„Čak i kada se ne koriste, ta ovlaštenja moraju ostati dostupna. Bez njih bi se OHR sveo na instituciju koja samo povremeno izražava zabrinutost“, zaključio je Inzko.