data-nosnippet>
Najava Milorada Dodika da će u entitetu Republika Srpska pokrenuti referendum kojim bi se „narod izjasnio“ o presudi Suda Bosne i Hercegovine kojom je osuđen na godinu zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija – nije samo pravno besmislena, već i predstavlja udar na ustavni poredak države. Pravni stručnjak i viši asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Harun Išerić za Slobodnu Bosnu objašnjava da referendum ne može služiti kao instrument za ukidanje ili osporavanje sudskih odluka, jer bi to značilo uvođenje plebiscitarne diktature u pravni sistem.
„U državi koja funkcioniše u skladu s vladavinom prava, a Bosna i Hercegovina se svojim Ustavom obavezala tim ustavnopravnim načelom, podjela vlasti i nezavisnost pravosuđa onemogućuju da zakonodavna ili izvršna vlast vrši kontrolu sudskih odluka. To pravo ne pripada ni građanima, pa tako oni ne mogu putem referenduma preispitivati odluke redovnih ili ustavnih sudova“, kaže Išerić za Slobodnu Bosnu.
Dodaje da izvršna vlast, u slučaju Bosne i Hercegovine to je Predsjedništvo, ima mogućnost pomilovanja, ali i tada pravosnažna presuda ostaje pravno važeća. Njeno ukidanje ili poništavanje, naglašava Harun Išerić, može doći samo od viših sudskih instanci.
„U konkretnom predmetu, to je Ustavni sud BiH, i to zbog eventualne povrede Ustava BiH. Za pretpostaviti je da će, koliko god to apsurdno zvučalo, punomoćnici gospodina Dodika tvrditi da je presudom prekršen princip vladavine prava kao i njegova ljudska prava“, objašnjava Išerić.
Privremena mjera Ustavnog suda – malo vjerovatna opcija
Prema najavama, Dodikov pravni tim planira zatražiti donošenje privremene mjere kojom bi se onemogućilo izvršenje presude. Međutim, kako za Slobodnu Bosnu objašnjava Išerić, takva odluka bi bila presedan:
„Da bi se donijela privremena mjera, moraju biti ispunjeni uslovi propisani Pravilima Ustavnog suda: da je to u interesu stranke ili pravilnog provođenja postupka, radi sprječavanja neotklonjive štetne posljedice. Odluku izuzetno može donijeti predsjednik Suda, ali je to u praksi vrlo rijetko. S obzirom na to da Malo vijeće Suda ne funkcioniše zbog blokade iz Republike Srpske, takve odluke sada donosi plenarna sjednica, a naredna se očekuje tek u septembru.“
Išerić pritom smatra da uslovi za donošenje takve mjere ne postoje. Ne vidi nikakvu očiglednu povredu Ustava u dosadašnjem postupku, a Dodik će, kaže, svakako zamijeniti kaznu zatvora novčanom, jer mu to zakon omogućava.
Kazna koja ne donosi pravdu: Dodik ostaje politički moćan
Išerić za Slobodnu Bosnu ocjenjuje i da izrečene sankcije Dodiku – i kazna zatvora i zabrana vršenja dužnosti – ne ostvaruju svrhu kažnjavanja.
„Kazna zatvora od godinu dana bit će otkupljena, jer Krivični zakon BiH ne ostavlja Sudu mogućnost da odlučuje hoće li to dozvoliti – ako se zahtjev podnese, mora biti prihvaćen. S druge strane, šestogodišnja zabrana vršenja funkcije u RS ne znači ništa. U političkom sistemu RS i unutar SNSD-a, stvarna moć je koncentrisana u Dodikovoj ličnosti, a ne u formalnim funkcijama. Njegov utjecaj neće oslabiti dok ga stranka sama ne ukloni, ne izgubi izbore ili ne bude osuđen na kaznu zatvora dužu od godinu dana u drugom postupku.“
On podsjeća da ova sankcija nije utjecala ni na Dodika niti na druge funkcionere SNSD-a:
„Ministar finansija Bosne i Hercegovine ne izvršava odluke visokog predstavnika. Nema naznaka ni generalne ni specijalne prevencije. Naprotiv, verbalna i institucionalna agresija iz RS-a je intenzivirana. Odluka ne šalje poruku da je krivično djelo koje je počinio Dodik ozbiljno, niti da će država dosljedno braniti svoj integritet.“
Referendum kao sredstvo ponižavanja države
Za Slobodnu Bosnu, Harun Išerić podsjeća i na pravne i političke posljedice sličnog referenduma iz 2016. godine, kada je RS odlučila ignorisati presudu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o Danu Republike Srpske.
„Taj referendum je prošao bez reakcije državnih institucija i međunarodne zajednice, koja je tada djelovala suzdržano. Pasivnost visokog predstavnika Valentina Inzka bila je posebno štetna. Time su pomjerene granice dopuštenog ponašanja. Taj referendum je efektivno poništio odluku Ustavnog suda BiH, a 9. januar se i danas obilježava kao praznik uprkos zabrani.“
Upozorava da se najava novog referenduma mora posmatrati u istom kontekstu – pokušaja ponižavanja i obesmišljavanja državnog pravnog poretka. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je, dodaje, već proglasio neustavnim one odredbe Zakona o referendumu Republike Srpske kojima je pokušano preuzimanje kontrole nad centralnim biračkim spiskom.
„Zato nas ne treba iznenaditi slična najava u vezi s presudom Sudu Bosne i Hercegovine. Međutim, kao i tada, problem je što ne postoje dovoljno snažne institucije države Bosne i Hercegovine koje bi osigurale provedbu odluka. To sigurno nije OSA, čiji je direktor bio garant Dodiku da neće biti pritvoren, niti SIPA kojom rukovodi Darko Ćulum.“
Kadrovskom politikom do institucionalnog kolapsa
Harun Išerić u razgovoru za naš portal posebno naglašava da je korijen institucionalne nemoći u višegodišnjoj lošoj kadrovskoj politici:
„Cijena loših i nepromišljenih kadrovskih rješenja – koja su često bila plod političkih trgovina sa SNSD-om i HDZ-om – danas se plaća urušavanjem integriteta institucija. Time je dovedeno u pitanje i povjerenje građana u pravosuđe i uopće u državni sistem.“
Državni pravni akti iznad entitetskih – i tačka
Na kraju, Harun Išerić za Slobodnu Bosnu odgovara i na tvrdnje da Ustav Republike Srpske ne poznaje mogućnost oduzimanja mandata od CIK-a Bosne i Hercegovine:
„U hijerarhiji pravnih akata, pravni akti Bosne i Hercegovine su iznad entitetskih – uključujući i njihove ustave. Dakle, u slučaju kolizije, državni zakon derogira entitetski. Ako Izborni zakon BiH propisuje dodatne razloge za prestanak mandata, onda se Ustav RS mora prilagoditi državnom zakonu, a ne obrnuto.“