Ured za reviziju institucija u FBiH u izvještaju o reviziji Kantona Sarajevo za 2023. godinu konstatovao je da su problemi na projektu tramvajske pruge evidentirani još tada. Kako je navedeno:
“Za dio trase pruge koji pripada Novom Sarajevu (dio lota 2 i dio lota 3) dobivena je upotrebna dozvola 10.11.2023. godine. Radovi na sekciji 5 (ulica Franca Lehara – kružni tok Željeznička stanica-lot 4) su okončani 20.11.2023. godine, ali upotrebna dozvola za dio trase koji prolazi kroz općine Novo Sarajevo i Centar nije ishodovana do kraja godine, s obzirom da su se na projektu javili određeni problemi u vezi napajanja strujom”.
Ovaj navod ukazuje da su problemi s napajanjem električnom energijom konstatovani još 2023. godine. Upotrebna dozvola za rekonstruisani dio tramvajske pruge kroz općine Novo Sarajevo i Centar nije ishodovana do kraja te godine, a kako revizija Ministarstva saobraćaja i Kantona Sarajevo nije rađena nakon 2023. godine, nije moguće utvrditi da li je dozvola naknadno pribavljena. Izvještaj također pokazuje da upotrebna dozvola nije izdata za cijelu trasu pruge, već su dozvole pribavljane po općinama, iako se radi o jedinstvenom linijskom objektu.
Revizori su dodatno konstatovali i sljedeće:
“Ministarstvo je sa KJKP “Gras” zaključilo 29.09.2022. godine Sporazum, kojim je KJKP “GRAS” kao operatoru data suglasnost da koristi tramvajsku prugu za vožnju tramvaja”.
Zakonom o javnom prijevozu putnika u Kantonu Sarajevo definisano je šta čini tramvajsku infrastrukturu:
“oo) “tramvajska infrastruktura” sastoji se od tramvajskih stajališta, pruge i postrojenja koja pripadaju tramvajskoj pruzi, uključujući elektrovučne podstanice, kontaktnu mrežu sa nosačima i pripadajućim napojnim kablovima“.
Član 32. istog zakona propisuje:
“(Posebni uvjeti za operatera) b) da na teritoriji Kantona raspolaže potrebnom infrastrukturom za kvalitetno obavljanje prijevoza, parkiranja i održavanje vozila, u skladu sa članom 31. stav (1) tačka b) ovog zakona”.
Član 49. istog zakona propisuje:
“(Odgovornost vlasnika infrastrukture i objekata) (1) Vlasnik infrastrukture i objekata na tramvajskoj i trolejbuskoj mreži linija odgovoran je za održavanje kolosijeka i kontaktne mreže u sigurnom i voznom stanju, te postavljanje i održavanje stajališnih oznaka i nadstrešnica.”
Iz navedenog proizlazi da KJKP GRAS nije vlasnik obnovljene tramvajske pruge niti njenih segmenata, uključujući prugu, kontaktnu mrežu i napojne kablove. Prema zakonskoj definiciji, vlasnik kompletne infrastrukture je Ministarstvo saobraćaja, odnosno Vlada Kantona Sarajevo.
Revizija je utvrdila još jedan važan podatak:
“Trolejbusi su na korištenje dati KJKP “Gradski saobraćaj” d.o.o Sarajevo bez naknade o čemu je zaključen ugovor i pet aneksa.”
To znači da GRAS nije vlasnik trolejbusa, već su mu dati na korištenje i ne vode se kao osnovno sredstvo preduzeća.
Zakon precizira da je trolejbuska infrastruktura:
“ss) “trolejbuska infrastruktura” sastoji se od trolejbuskih stajališta i postrojenja koja pripadaju trolejbuskoj trasi, uključujući elektrovučne podstanice, kontaktnu mrežu sa nosačima i pripadajućim napojnim kablovima“.
Investitor u trolejbusku infrastrukturu i nabavku trolejbusa bila je Vlada Kantona Sarajevo, odnosno Ministarstvo saobraćaja. Isto važi i za nabavku novih tramvaja, autobusa i kombibusa, koji se ne vode kao osnovna sredstva GRAS-a.
U međuvremenu je usvojen i Pravilnik za projektovanje, građenje i održavanje tramvajske pruge u Kantonu Sarajevo, kojim se propisuje:
“(1) Prugu sačinjavaju gornji i donji stroj, svi objekti i postrojenja na pruzi, oprema pruge, pružni pojas, zemljište, sve zgrade tramvajske pruge na pruzi sa zemljištem koje je uz te zgrade. (4) Elementi gornjeg stroja su: šine, kolosiječni pribor, pragovi, zastor, betonske i kamene podloge, sitna i krupna granitna kocka i asfalt. (1) Odredbe ovog Pravilnika odnose se na postojeću tramvajsku prugu kao i svaku novoprojektovanu prugu (u daljem tekstu: pruga).”
To praktično znači da će i tramvajska pruga Ilidža–Hrasnica biti u vlasništvu Vlade Kantona Sarajevo, odnosno Ministarstva saobraćaja, te ustupljena GRAS-u na korištenje.
Zaključno, postavlja se pitanje zašto je odabran model prema kojem preduzeće GRAS ostaje operater bez vlasništva nad novonabavljenim tramvajima, trolejbusima, prugom, kontaktnom mrežom i stajalištima. Vlada Kantona Sarajevo je, nastojeći izbjeći podizanje hipoteka na imovini GRAS-a i osigurati stabilan javni prijevoz, zadržala vlasništvo nad novom infrastrukturom. Time je GRAS postao operater bez novostvorene imovine (dok se stara imovina i dalje vodi na preduzeću), što je otvorilo niz pitanja o upravljanju, odgovornosti i transparentnosti nakon što su ugovori i poslovne knjige došli u fokus javnosti.
(autor je bivši ministar privrede KS Almir Bečarević)
data-nosnippet>