Nakon deset godina institucionalne blokade, formiran je Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužilaštva (POSKOK). Riječ je o instituciji koja bi trebala poslati jasnu poruku da u borbi protiv kriminala i korupcije nema nedodirljivih. Činjenica da se ispituju i pojedine odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine može se tumačiti kao dokaz da zakon važi jednako za sve, te da se povjerenje u državu gradi istinom, a ne njenim prikrivanjem.
U tom kontekstu dio novogodišnje poruke federalnog premijera i predsjednika SDP-a BiH Nermina Nikšića, u kojoj je poručio da borba protiv kriminala i korupcije mora biti „beskompromisna i neumoljiva“, mogao bi se i pohvaliti – pod uslovom da iza tih riječi stoji dosljednost.
Međutim, u emisiji Plenum, emitovanoj u utorak navečer na Federalnoj televiziji, Nikšić je potvrdio da još uvijek nije saslušan u predmetu „Vahidin Munjić i drugi“, u javnosti poznatom kao slučaj „Spengavanje“. Ovaj predmet dospio je u fokus javnosti nakon objave prepiski iz telefona Vahidina Munjića, u kojima je komunicirao s Nikšićem, njegovom šeficom kabineta Arijanom Huseinović-Ajanović, uposlenikom FUP-a Muhamedom Ohranovićem i Ervinom Mušinovićem.
U jednoj od poruka Nikšić je Munjiću naveo kako bi bilo dobro „spengati nekog krimimalca“, nakon čega se interesovao za predmet „Autoceste FBiH“ u kojem je postupala Federalna uprava policije, po čemu je cijeli slučaj i dobio naziv. Premijer je potvrdio autentičnost poruka, kao i činjenicu da je komunicirao s Munjićem.
POSKOK je, nakon objave prepiski, u svojstvu osumnjičenih za više koruptivnih krivičnih djela ispitao četiri osobe i izrekao im mjere zabrane. Vahidin Munjić je u vrijeme formiranja Vlade FBiH obavljao funkciju vršioca dužnosti direktora Federalne uprave policije. Arijana Huseinović-Ajanović bila je šefica kabineta premijera Nikšića i predsjednica Komisije za izbor i imenovanja članova nadzornih odbora u privrednim društvima s učešćem državnog kapitala. Muhamed Ohranović bio je zadužen za komunikaciju između FUP-a i kabineta premijera, dok je njegova supruga imenovana za jednu od direktorica u JP Elektroprivreda BiH. Ervin Mušinović imenovan je za direktora Policijske akademije na Vracama.
„Nažalost ja još nisam saslušan, a volio bih da dam izjavu i da pojasnim šta se radi u uredu premijera. Koliko mi dobijamo pitanja kad će šta biti na Vladi ja mislim da bi dvije trećine FBiH moglo da odgovara u istom postupku“, kazao je Nikšić, pokušavajući relativizirati odgovornost osumnjičenih koji su se raspitivali o imenovanjima i predlagali konkretna imena.
U tom kontekstu, rođak Vahidina Munjića, Safet Trakić, imenovan je za jednog od izvršnih direktora JP BH Pošta, a imenovanje je, prema dostupnim prepiskama, dogovarano između Munjića, Ohranovića i Huseinović-Ajanović. Također se razgovaralo i o imenovanju direktora KPZ-a Sarajevo. Javnosti još uvijek nisu dostupne sve poruke koje su predmet istrage.
POSKOK je prije nekoliko dana ponovo vršio pretrese na više lokacija, uključujući kancelarije Ureda premijera i Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, kako u vezi ovog predmeta, tako i drugih slučajeva.
Da Nikšiću ipak ne odgovaraju provjere i aktivnosti POSKOK-a, institucije koju je svečano otvorio početkom maja, sugerišu i njegove izjave o radu tužilaštva.
„Po anonimnim prijavama vrlo rado naša tužilaštva rade te postupke. Možda je najlakše ispitivati ta imenovanja u odnosu na nešto krupnije i veći kriminal“, kazao je Nikšić, aludirajući na provjere imenovanja u Nadzornom odboru i Upravi JP Međunarodni aerodrom Sarajevo, gdje su također izrečene mjere zabrane, kao i na kašnjenje s imenovanjem direktora Porezne uprave FBiH.
„Posao Vlade i premijera je da imenuje, da donosi zakone. Da ja pokažem čitav čaršaf kako su te funkcije podijeljene politički i šta smo zatekli. Ne mogu da vjerujem da je to krenulo od ove vlade. Neka Poskok radi ni po babi ni po stričevima. Krenuli su od nas“, kazao je premijer.