data-nosnippet>
Ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić boravi u Washingtonu, gdje će održati sastanak sa zamjenikom državnog sekretara SAD-a Cristopherom Landauom. Riječ je o razgovoru zakazanom iza zatvorenih vrata, a glavna tema bit će sudbina Naftne industrije Srbije (NIS) i mogućnost njenog izuzimanja iz režima američkih sankcija.
O ovom pitanju u Dnevniku 2 izvještavao je dopisnik FTV-a iz Washingtona, Ivica Puljić.
Sastanak koji može odrediti energetsku politiku Srbije
Puljić naglašava da je u ovom procesu ključna figura upravo Landau:
„Kristopher Landau je ključni čovjek za Zapadni Balkan unutar State Departmenta.“
Dodao je i da je Landauov zamjenik za Evropu i Euroaziju, Mark Feldman, trenutno u Sarajevu, gdje narednih dana učestvuje u aktivnostima vezanim za Zapadni Balkan, posebno u kontekstu Južne interkonekcije.
Zašto Srbija traži izuzeće od sankcija?
Prema Puljiću, Đurićev glavni cilj jeste da Beograd dobije jednogodišnje izuzeće iz sankcija, kako bi Srbija mogla nastaviti uvoz ruskih energenata bez prijetnje sekundarnih sankcija.
„Srbija traži isto ono što je Mađarska već dobila od administracije Donalda Trumpa.“
Puljić objašnjava da bi se eventualnim izuzećem NIS-a iz paketa sankcija znatno olakšao položaj srbijanskih poslovnih banaka i Narodne banke Srbije:
„One trenutno rizikuju da budu isključene iz međunarodnih platnih sistema ako nastave poslovati sa sankcioniranim subjektima.“
Navodi i da u Washingtonu smatraju kako bi uklanjanje ruskog Gazproma iz vlasničke strukture moglo dodatno približiti Srbiju Zapadu.
Hrvatski šef diplomatije također u Washingtonu
Puljić ističe da se u američkoj prijestolnici nalazi i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, koji ima više susreta o temi energetske sigurnosti i inicijativi Tri mora. Planirana je i njegova posjeta Heritage Foundationu.
„U Washingtonu je, međutim, primjetno da nema nikoga iz Bosne i Hercegovine.“
Važno saslušanje u Kongresu – Stabilnost Zapadnog Balkana
Sutra će pred pododborom za Evropu u Kongresu biti održano saslušanje o putevima za stabilnost na Zapadnom Balkanu. Puljić naglašava da nije riječ o najvišem nivou, ali da je riječ o politički relevantnom događaju.
„Imat ćemo tri zanimljiva i pomalo kontroverzna svjedoka.“
Prema Puljiću, ključni učesnici bit će:
• Maks Primorac (Heritage Foundation) – zagovornik ukidanja međunarodnog nadzora u BiH, zatvaranja OHR-a i potpunog vraćanja suvereniteta trima konstitutivnim narodima. Podržava formiranje trećeg entiteta i povezan je sa hrvatskim političkim strukturama, iako nije formalni lobist.
• Luke Coffey (Hudson Institute) – upozorava da bi prekrajanje granica prema etničkim linijama dovelo do „katastrofalnog scenarija“. Smatra da je BiH naročito izložena, dok Srbiju vidi kao glavni izvor destabilizacije.
• Prof. Edward Joseph (Johns Hopkins University) – bivši oficir američke vojske, dugogodišnji djelatnik na Balkanu, svjedočio pred Haškim tribunalom. Njegova se ekspertiza smatra posebno ozbiljnom i relevantnom.
Puljić dodaje da među članovima pododbora posebnu pažnju privlače:
• William Keating, inicijator prijedloga Zakona o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, koji je i dalje zaglavljen u proceduri.
• Ana Paulina Luna, kongresnica koja se aktivno bavi temama poput navodnog „Sarajevo Safarija“.