Bijela kuća objavila je dokument Nacionalne sigurnosne strategije koji predstavlja glavne smjernice vanjske politike predsjednika Donalda Trumpa. Kada je riječ o Evropi, administracija aktuelnog predsjednika fokus stavlja na jačanje pojedinačnih odbrambenih kapaciteta država.
U nastavku je analiza dopisnika FTV-a iz SAD-a Ivice Puljića.
Poruke strategije u odnosu prema regiji
„Evidentno je kroz ovu strategiju da Trumpova administracija poziva na jačanje nacionalnih integriteta, što je nastavak politike iz 2016. godine“, rekao je Puljić. On je dodao da „Nacionalna strategija postavlja čak i pitanje održivosti Evropske unije ili NATO saveza, najvećih saveznika Sjedinjenih Američkih Država.“
Prema njegovim riječima, u dokumentu se „kritizira nerealna očekivanja, kako piše, evropskih lidera u vezi s ratom između Rusije i Ukrajine“, te se ukazuje na mogućnost da bi SAD mogle redefinirati svoju ulogu u evropskoj sigurnosnoj arhitekturi. Strategija, kako navodi, „aludira na uspon krajnje desnih političkih stranaka u Evropi, koje su otvoreno izrazile svoje protivljenje ilegalnoj imigraciji i klimatskim politikama“.
U daljoj analizi Puljić spominje kako SAD u strategiji „sugeriraju da Evropu slabe njezine imigracijske politike, pad nataliteta“, te prenosi dio dokumenta u kojem se navodi: „Cenzura slobode govora i suzbijanje političke oporbe, te gubitak nacionalnih identiteta i samopouzdanja je evidentan u Evropi. Rastući utjecaj domoljubnih evropskih stranaka doista daje razloga za veliki optimizam“, dodajući da strategija posebno ističe „te domoljubne evropske stranke“.
Puljić upozorava da je riječ o strukturama i pokretima „punim prezira i mržnje za sve one koji ne pripadaju njihovim uskim mentalitetima“, te ih poredi s atmosferom iz Evrope uoči Drugog svjetskog rata.
Govoreći o mogućim posljedicama za Bosnu i Hercegovinu, ističe: „Sve su ovo razlozi, i ima njih još, za brigu u zemljama poput BiH, kojoj je jako teško osloniti se na samu sebe zbog specifičnog unutarnjeg uređenja, raširenog nacionalizma i korupcije.“ Dodaje da bi povećano zatvaranje u nacionalne okvire moglo dovesti do suprotnih efekata od očekivanih, potencijalno i do ozbiljnijih napetosti: „Svaka bi zemlja, svaka etnička skupina, htjeli što više toga zadržati za sebe, što može izazvati protivljenja drugih i do te mjere da bi se mogli očekivati čak i oružani sukobi“, zaključio je.
Južna interkonekcija iz američke perspektive
U vezi projekta Južne interkonekcije, Puljić objašnjava da SAD preuzimaju vodeću ulogu u njegovoj realizaciji, te da se radi o poslovnom poduhvatu čija bi vrijednost mogla doseći oko 500 miliona dolara. Prema njegovim riječima, u projekt će biti uključeni predstavnici američke administracije, investitori i kompanije.
„Naravno, trebat će im i suradnici u Bosni i Hercegovini. Ova raznolikost je od najveće važnosti za ublažavanje geopolitičkih i ekonomskih rizika s kojima se američki investitori suočavaju u svijetu“, rekao je Puljić, dodajući da se po formiranju radnih timova pristupa upravljanju rizicima i rješavanju sporova, te pronalaženju partnera u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Navodi i da se razmatra mogućnost širenja mreže plinovoda: „Trenutačno se ispituje je li moguće plinovod produžiti, taj njegov sjeverni krak, ili kako neki kažu na istočni krak prema Banjoj Luci.“ Pojašnjava da bi SAD u kasnijim fazama mogle pokazati interes i za nastavak plinovoda prema Srbiji, čime bi se, prema američkom viđenju, zapadni Balkan mogao udaljiti od ruskih energetskih izvora i političkog utjecaja: „…a time, tako smatraju ovdje u Sjedinjenim državama, i političkog utjecaja iz Moskve.“