Jedan sastanak, ali dva sadržajno različita saopćenja koja dolaze s dvije adrese. Jutros je održan susret predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjane Krišto (HDZ BiH) s otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH, Johnom Ginkelom.
Iz Kabineta Borjane Krišto poručeno je da je tokom sastanka razgovarano o prioritetima Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, a poseban fokus stavljen je na pitanje pokretanja projekta plinovoda Južna interkonekcija.
“Sastanak je upriličen u okviru redovitih godišnjih susreta, s ciljem razmjenev informacija o aktualnim i nedavnim aktivnostima, pri čemu je poseban naglasak stavljen na projekt Južne interkonekcije“.
Gotovo istovremeno, odnosno nedugo nakon saopćenja iz Kabineta predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, o održanom sastanku oglasila se i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini. U njihovom saopćenju znatno konkretnije je preciziran sadržaj razgovora, posebno kada je riječ o projektu Južne interkonekcije.
“Otpravnik poslova SAD-a, John Ginkel, sastao se danas s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto kako bi razgovarali o najnovijim dešavanjima u vezi s plinovodom Južne interkonekcije, uključujući i naredne korake na nacrtu međunarodnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji će omogućiti isporuku pouzdanog američkog prirodnog ukapljenog gasa (LNG) u BiH preko Hrvatske”.
Razlika između dva saopćenja je očita. U poruci koja je odaslana iz Kabineta predsjedavajuće Vijeća ministara BiH tek je šturo navedeno da se o projektu Južne interkonekcije razgovaralo. Da je javnost ostala uskraćena za drugo saopćenje, moglo bi se zaključiti da je riječ o projektu koji je na “dugom štapu”, bez jasne naznake hitnosti i s utiskom da za njegovu realizaciju ima dovoljno vremena.
Saopćenje Američke ambasade, međutim, javnosti je ponudilo znatno jasniju sliku o “težini” samog projekta. U tom kontekstu naglašena je potreba da se, u što skorijem roku, dogovore naredni koraci s Republikom Hrvatskom, dok dio rečenice “koji će omogućiti isporuku pouzdanog američkog prirodnog ukapljenog gasa (LNG) u BiH preko Hrvatske” jasno ukazuje na to da prostora za daljnja odlaganja gotovo da i nema.
Prema informacijama do kojih je Fokus došao iz više diplomatskih izvora, a koje su, kako saznajemo, predočene i predsjedniku HDZBiH Draganu Čoviću, na zahtjeve HDZBiH u vezi s implementacijom projekta Južna interkonekcija više se neće čekati. Kako nam je rečeno, već je potrošeno previše vremena, a značajan dio odgovornosti za prolongiranje implementacije ovog američkog projekta, u obliku u kojem je usvojen u Parlamentu Federacije BiH, snosi i premijer Hrvatske Andrej Plenković (HDZ).
Poznato je da je HDZBiH, koristeći kadrove postavljene u javnom sektoru na više nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, usporavao provedbu Zakona o Južnoj interkonekciji, insistirajući na izbacivanju ključnog aktera u projektu – javnog preduzeća BH Gas. Intencija stranke Dragana Čovića, prema ranijim istupima i potezima, bila je da se u Mostaru, pod kontrolom kadrova HDZBiH, formira novo preduzeće koje bi upravljalo plinovodom.
U posljednjim mjesecima, kako saznajemo, pojavio se i prijedlog prema kojem bi se upravljanje plinovodom Južna interkonekcija podijelilo na tri dijela: jednu trećinu bi upravljao BH Gas, drugu trećinu novoosnovano preduzeće sa sjedištem u Mostaru, dok bi trećom trećinom upravljao hrvatski Plinacro. Ipak, ni od ovog modela, po svemu sudeći, neće biti ništa, s obzirom na Čovićeve zahtjeve po principu “sve ili ništa”.
Dodatni signal o nepostojanju političke volje za kompromis Amerikanci su, prema dostupnim informacijama, dobili i nakon što je predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara (HDZBiH) uputila Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Južnoj interkonekciji.