data-nosnippet>
Nema osnova za donošenje Zakona o Južnoj interkonekciji po hitnom postupku jer za uređivanje ove materije ne postoji neodložna potreba, smatra predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara.
Lidija Bradara, predsjednica FBiH iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), zatražila je od Ustavnog suda Federacije BiH ocjenu ustavnosti Zakona o plinovodu, odnosno Južnoj interkonekciji. Podsjetila je da je zakon usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH u decembru prošle godine, a potom potvrđen u Domu naroda u januaru ove godine.
Bradara navodi da je zakon sporan zbog povrede Ustava Federacije BiH, konkretno članka IV.A.3.11.(1). Smatra da su tokom donošenja zakona prekršene odredbe poslovnika oba doma Parlamenta FBiH, čime je, kako tvrdi, narušen i sam Ustav FBiH.
Ističe da prilikom usvajanja zakona po hitnoj proceduri nisu bili ispunjeni uslovi propisani poslovnicima, te da nije postojala neodložna potreba za takvim postupkom. Također navodi da Vlada Federacije BiH nije dala mišljenje o prijedlogu zakona, iako je to, prema poslovniku Doma naroda, obavezno.
Izjava Lidije Bradare:
“Nema osnova za donošenje Zakona po hitnom postupku jer za uređivanje ove materije ne postoji neodložna potreba, a pitanja koja regulira ovaj Zakon ne bi mogla izazvati štetne posljedice po Federaciju BiH.“
Bradara dodatno naglašava da je u stenogramu sa sjednice Doma naroda od 16. januara 2025. godine navedeno kako pitanja uređena ovim zakonom prevazilaze nadležnosti Parlamenta FBiH, jer se odnose na odnose između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Smatra i da je način donošenja zakona predstavljao ozbiljan propust, budući da se njime uređuju postupci eksproprijacije, privremenog zauzimanja zemljišta, promjene namjene zemljišta, izdavanja urbanističkih saglasnosti i građevinskih dozvola u više kantona, uključujući Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski, Zapadnohercegovački i Kanton 10. Kako navodi, to podrazumijeva obavezno učešće kantona, lokalnih zajednica i privrednih subjekata.
Bradara također ističe da su zastupnici tekst zakona dobili u posljednjem trenutku, da su amandmani razmatrani bez prethodnog mišljenja Vlade FBiH, te da je izostala javna rasprava u koju bi bili uključeni kantoni i općine.
Na kraju je zatražila da Ustavni sud Federacije BiH utvrdi da je sporni zakon donesen suprotno poslovnicima oba doma Parlamenta FBiH, a time i Ustavu Federacije BiH, što bi, u slučaju prihvatanja zahtjeva, rezultiralo stavljanjem zakona van snage.