Mitropolit dabrobosanski Hrizostom reagirao je na nedavne izjave bivšeg reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafe ef. Cerića, u kojima je iznio ideju o osnivanju takozvane Bosanske pravoslavne crkve. U obraćanju medijima ocijenio je da takve izjave ne zaslužuju posebnu pažnju, jer se njihovim komentiranjem, kako smatra, Ceriću daje veći značaj nego što ga ima.
Ipak, Hrizostom je naveo da su ga reakcije koje su uslijedile nakon Cerićevih izjava iznenadile, posebno zbog toga što su dolazile iz različitih političkih i crkvenih krugova. Istakao je da je s tim informacijama upoznat posredno, putem medija, te da nije smatrao potrebnim detaljno se baviti samim sadržajem izjave. Prema njegovim riječima, način razmišljanja Mustafe Cerića odavno je poznat, kao i njegova, kako je naveo, opsesija bošnjačkim nacionalizmom.
Mitropolit je ustvrdio da Cerić Bosnu i Hercegovinu pokušava predstaviti isključivo kao državu jednog naroda, zanemarujući činjenicu da u njoj historijski i autentično žive i Srbi, i Hrvati, kao i drugi narodi sa vlastitim kulturnim i vjerskim identitetima. Takav pristup ocijenio je provokativnim i svjesno usmjerenim ka izazivanju reakcija, naročito sa srpske strane.
Govoreći dalje, Hrizostom se osvrnuo i na Cerićevu ulogu tokom i nakon rata devedesetih godina, tvrdeći da je bio jedan od nosilaca radikalnih i ekstremnih ideja koje su, prema njegovom mišljenju, dodatno iskrivile tumačenje historije. Smatra da je frustracija zbog neostvarenih političkih ciljeva rezultirala retorikom koja je produbljivala podjele i doprinosila tenzijama u bosanskohercegovačkom društvu.
Mitropolit je povukao i historijsku paralelu s periodom Drugog svjetskog rata, navodeći da ideja o osnivanju nove pravoslavne crkve podsjeća na pokušaje ustaškog režima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, kada je formirana Hrvatska pravoslavna crkva s ciljem, kako je naveo, razbijanja srpskog nacionalnog i vjerskog identiteta. Sličnu matricu razmišljanja vidi i u savremenim Cerićevim istupima.
Posebno je naglasio da Srpska pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini ima višestoljetni kontinuitet, ističući da organizirano pravoslavlje postoji još od 13. stoljeća kroz Dabarsku, odnosno Dabrobosansku mitropoliju, te da u historiji nikada nije postojala paralelna pravoslavna crkvena struktura. Rasprave o takozvanoj bosanskoj crkvi, prema njegovim riječima, trebaju ostati u okviru historiografije.
Na kraju je poručio da će Srpska pravoslavna crkva zatražiti jasno izjašnjenje Islamske zajednice u BiH o tome da li su Cerićeve izjave njegov lični stav ili odražavaju širi institucionalni pogled. Naglasio je važnost smirivanja tenzija i izbjegavanja dodatnih podjela, uz potrebu pažljivog praćenja poteza koji bi mogli imati dugoročne posljedice po međureligijske odnose u zemlji.