U Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji još nije razmatran na Vladi Federacije, a koji je u posjedu Faktora, značajno je izmijenjen član 81. Prema njemu, najjednostavnije rečeno, osoba sa 15 godina staža i navršenih 65 godina života će od 1. januara 2026. imati penziju od oko 390 KM. Međutim, ko pod istim uvjetima ode u penziju ove godine, dobit će približno 600 KM, tačnije 599,28 KM.
Primjera radi, s 35 godina radnog staža penzija bi iznosila 553 KM.
Prema predloženim izmjenama, za staž od 15 do 20 godina, penzija ne može biti manja od 60% prosječne penzije u FBiH iz decembra prethodne godine. S obzirom da trenutna prosječna penzija iznosi 651,49 KM, 60% tog iznosa je 390 KM. Dakle, od početka 2026. godine penzija za ovu kategoriju iznosila bi upravo 390 KM. Po sadašnjem zakonu, iznos pod istim uvjetima bio bi 599 KM.
Za staž od 20 do 25 godina, penzija bi iznosila najmanje 65% prosječne penzije, što je trenutno 423 KM. Za 25 do 30 godina rada minimalni iznos bio bi 70% prosjeka, odnosno 456 KM. Kod staža između 35 i 40 godina, penzija ne bi mogla pasti ispod 85% prosjeka, odnosno 553 KM. A za 40 i više godina staža najniža penzija bi iznosila 95% prosjeka, tj. 618 KM.
U obrazloženju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike stoji da je član 81. izmijenjen na pismeni zahtjev predstavnika penzionera, kako bi se zadržao zaštitni mehanizam najniže penzije, ali uz dodatne nivoe zaštite i sprečavanje zloupotreba. Naime, dosadašnja praksa pokazuje da dio osiguranika namjerno ostvaruje minimalan staž (15 godina) uz niske uplate doprinosa, računajući na pravo na najnižu penziju od oko 590 KM, iako bi im stvarni izračun bio tek 200 do 300 KM. Tu razliku u isplati faktički pokrivaju drugi osiguranici koji su radili puni radni vijek, što je ocijenjeno kao nepravedno.
Dodatni problem je što mlađi osiguranici sve češće rade bez prijave, uzimajući bruto plaću bez uplate doprinosa, što dodatno slabi penzijski sistem. Tako dolazimo do apsurdne situacije: onaj ko radi 15 godina ostvaruje oko 590 KM penzije, dok onaj sa 40 i više godina rada ima zagarantovanih oko 680 KM – razlika je tek stotinjak maraka.
Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, kaže da su penzioneri tražili izmjene članova 79, 80 i 147, dok je Ministarstvo iniciralo promjene člana 81. – Penzioneri su podržali izmjene, ali će tekst morati biti dodatno preformulisan. Ne može se desiti da neko sa 40 godina staža i neko sa osam godina primaju skoro isti iznos penzije, a trenutno u FBiH ima oko 180.000 takvih slučajeva – navodi Trakić.
Što se tiče člana 79, izmjenama se predviđa da se penzije usklađuju dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula – u skladu sa rastom ili padom potrošačkih cijena i bruto plaća, i to kombinovano: 60% prema kretanju cijena i 40% prema plaćama. Istovremeno, član 80, koji je predviđao vanredno povećanje penzija, briše se iz zakona.
Kako je objašnjeno, vanredna usklađivanja u prethodnim godinama imala su dugoročno negativan utjecaj na stabilnost sistema. Naime, najčešće su korištena u kriznim periodima, kada su prihodi padali, a rashodi rasli. Primjerice, ako bi u 2025. rast plaća iznosio 17%, a primijenilo se i vanredno usklađivanje penzija od dodatnih 10%, ukupni rast penzija u 2026. bio bi čak 23%. To bi, po ocjeni predlagača, bilo potpuno neodrživo.