“Neprijatelji Bosne i Hercegovine pišu tekstove, objavljuju statuse, analize, govore o centrima moći, kako se islamizira Sarajevo, kako muslimani preuzimaju kontrolu u Bosni i Hercegovini, a upravo se na terenu događa nešto suprotno.”
Ovim riječima je nedavno državni poslanik Šemsudin Mehmedović opisao proces koji naziva „debošnjakizacijom“, a koji se, prema njegovim tvrdnjama, odvija unutar jedne od najvažnijih državnih institucija – Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Mehmedović je među rijetkim političkim akterima koji u kontinuitetu upozoravaju na, kako navodi, sistematsku strategiju slabljenja bošnjačkog prisustva u ovoj instituciji, tvrdeći da srpski i hrvatski lobiji “povezuju Bošnjake sa zlom i terorom, i to najčešće našim parama koje dajemo kroz PDV”.
On je iznio i konkretne podatke o stanju u UIO, navodeći da je broj zaposlenih Bošnjaka za 217 manji od zakonski predviđenog, dok na rukovodećim pozicijama čine tek trećinu. Sve je, prema njegovim riječima, dobilo dodatnu težinu nakon što je potpredsjednik SDP-a Vojin Mijatović javno izjavio da, ukoliko se SNSD-u prepusti Uprava za indirektno oporezivanje, “onda im dajmo i sve ostalo”.
Kako se takva politika provodi u praksi najbolje ilustrira nedavni izbor četiri pomoćnika direktora u Upravi za indirektno oporezivanje.
Komisija za izbor rukovodećih državnih službenika u UIO, koju je imenovala Agencija za državnu službu na čijem je čelu direktorica Anita Markić, a u čijem sastavu su bili: Elvir Muminović (ispred UIO), Emina Jahić, Zora Aleksić (ispred UIO), te Ana Rašo i Gordana Živković, nakon usmenog ispita predložila je sljedeće kandidate:
1. Boris Spasojević, Pomoćnik direktora-operativni rukovodilac Sektora za carine
2. Vinko Skoko, Pomoćnik direktora-operativni rukovodilac Sektora za poreze
3. Ilija Anić, Pomoćnik direktora-operativni rukovodilac Sektora za provođenje propisa
4. Milorad Đurđević, Pomoćnik direktora-operativni rukovodilac Sektora za informacione tehnologije
Usmeni ispit kao mehanizam selekcije
Kandidati koji su ranije učestvovali na konkursima za državnu službu često ističu da usmeni dio ispita nerijetko služi za eliminaciju nepodobnih i favoriziranje politički poželjnih. Prema tvrdnjama jednog od učesnika ovog konkursa, sličan obrazac primijenjen je i ovaj put, jer su nakon usmenog ispita najbolje ocijenjeni upravo kandidati čija su imena već ranije spominjana u medijima.
Izvori bliski procesu navode da je i sastav komisije bio formiran na način koji je omogućio unaprijed planirani ishod. Za predsjednika komisije imenovan je Elvir Muminović, kojem je još 2022. godine istekao mandat pomoćnika direktora Sektora za poslovne usluge. Ipak, na osnovu mišljenja Agencije za državnu službu BiH, tadašnji direktor UIO Miro Džakula 2023. godine donio je rješenje o njegovom ponovnom imenovanju na novi mandat.
Prema informacijama portala, to imenovanje nikada nije objavljeno u Službenom glasniku BiH, iako je to ranije bila ustaljena praksa, a sama procedura, kako se tvrdi, nije provedena u skladu s članom 2. Zakona o državnoj službi koji propisuje da se “zapošljavanje i unapređenje profesionalne karijere državnog službenika temelji se na javnom natječaju i profesionalnoj sposobnosti”.
Sporne biografije izabranih kandidata
“Poslije ovog će se Bošnjaci u UIO pitati još samo za toalet papir”,
ovako je jedan od sagovornika kratko prokomentarisao najnovija imenovanja.
Prvorangirani kandidat Boris Spasojević, prema dostupnim podacima, i dalje je evidentiran kao direktor Ugostiteljsko-trgovinsko-turističke škole u Banjoj Luci, što znači da ne dolazi iz sistema UIO.
Drugorangirani Vinko Skoko, kako tvrde izvori, blizak je bivšem direktoru UIO Miri Džakuli, dok je trećerangirani Ilija Anić do sada bio šef carinske ispostave Brod i smatra se kadrom bliskim aktuelnom direktoru Zoranu Tegeltiji.
Četverorangirani Milorad Đurđević obavljao je funkciju šefa kabineta direktora UIO, što se tumači kao nagrada za lojalnost u periodu Tegeltijinog odsustva zbog zdravstvenih razloga.
Od dolaska na čelo Uprave za indirektno oporezivanje, Tegeltija je, prema tvrdnjama kritičara, započeo proces političkog preoblikovanja institucije, najprije kroz imenovanja na carinskim ispostavama, a sada i kroz izbor pomoćnika direktora.
“Poslije ovog će se Bošnjaci u UIO pitati još samo za toalet papir”, ponovio je naš sagovornik, dodajući da takvi procesi ne bi bili mogući bez prešutne saglasnosti dijela bošnjačkih političkih struktura, što se, kako tvrdi, vidi i kroz sam sastav konkursne komisije.