data-nosnippet>
CIK oduzeo mandat Dodiku: Ko je sve tražio smjenu članova Komisije prije samo nekoliko godina?
Odluka Centralne izborne komisije BiH (CIK) da Miloradu Dodiku oduzme mandat predsjednika Republike Srpske izazvala je snažne reakcije, kako unutar Bosne i Hercegovine, tako i izvan njenih granica.
Dok političari u Banjoj Luci, predvođeni samim Dodikom, ovu odluku nazivaju „političkim činom“, u Sarajevu je aklamativno dočekana kao logična posljedica nedavne presude Apelacionog odjela Suda BiH. Podsjetimo, Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. Odluka CIK-a donijeta je jednoglasno – svih šest članova glasalo je „za“.
Promjena retorike
Jedan od prvih koji je pozdravio ovu odluku bio je ministar vanjskih poslova i lider Naroda i pravde Elmedin Konaković. Poručio je da se presuda i odluka CIK-a moraju poštovati, te da je „za njega ta priča završena“.
No, nije davno bilo kada su upravo lideri današnje vladajuće većine – tadašnje Osmorke, a sada Trojke – uključujući i Konakovića, imali znatno manje povjerenja u CIK. Nakon Općih izbora 2022. godine, izražavali su razumijevanje za zahtjeve Milorada Dodika i Dragana Čovića da se smijene članovi CIK-a koje je imenovao Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u proljeće 2020.
Tadašnja izjava Borjane Krišto, danas predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, svjedoči o težini političkog otpora tom sazivu CIK-a – nazvala je njegovo imenovanje činom koji „nije samo politička kriza, nego i prijetnja budućnosti BiH“. Dodik je, s druge strane, optužio tadašnju parlamentarnu većinu da su „izborni proces predali u ruke Bošnjacima“.
Dogovor o smjeni CIK-a bio dio pregovora
Tokom pregovora o formiranju nove vlasti krajem 2022. godine, sarajevske stranke bile su spremne udovoljiti Dodikovim zahtjevima za smjenu članova CIK-a. Nermin Nikšić, lider SDP-a, tada je izjavio da „od nove većine očekuje podršku za smjenu članova Centralne izborne komisije“.
Ni Konaković nije bio zadovoljan radom CIK-a. Optuživao je tu instituciju za loš izborni rezultat NiP-a, ističući da „nema povjerenje u ovu CIK jer nisu zaštitili integritet izbornog procesa“. Time se faktički pridružio pritiscima iz Laktaša i Mostara za rekonstrukciju izborne komisije.
Avdićevo upozorenje: “Razlozi nisu njihovi, nego Dodikovi i Čovićevi”
Novinar Senad Avdić je još 2022. u kolumni za Slobodnu Bosnu upozorio na političku pozadinu tih pokušaja:
„Da se proces smjene članova CIK-a ne bi pretvorio u sirovi revanšizam, potrebni su čvrsti i zakonski opravdani razlozi. Takve razloge, ni Nikšić, ni Konaković, nisu ponudili jer oni zapravo zastupaju zahtjeve Dodika i Čovića“, pisao je Avdić.
Dodao je i da bi smjenom članova CIK-a bila otvorena vrata za još žešće i sinhronizirane pritiske osovine Dodik – Čović, „bilo da su zakoniti ili ne, ustavni ili neustavni – kako je to nekada govorio Slobodan Milošević“.
Šta bi bilo da su ih smijenili?
Članovi CIK-a su, uz podršku međunarodne zajednice i činjenicu da im mandat traje sedam godina, izdržali političke napade. No da nisu – da su Dodik, Čović, Nikšić i Konaković uspjeli „pomesti“ sadašnji saziv – bi li Dodik danas ostao bez funkcije predsjednika RS?
Najvjerovatnije ne. Novi saziv CIK-a, sa dva Dodikova i dva Čovićeva favorita, gotovo sigurno bi ga ostavio „u sedlu“.