data-nosnippet>
Maslac nije jedini primjer. Litar ulja u susjednoj Hrvatskoj košta 2,58 KM, koliko i u Sloveniji, dok je u BiH 2,70 KM.
Iako statistika pokazuje da cijene prehrambenih proizvoda stagniraju ili su u blagom opadanju, od 0,2 posto prema posljednjim podacima, to se ne vidi na policama trgovina.
Štaviše, brojni prehrambeni proizvodi imaju nenormalno visoku cijenu, poput maslaca, koji po kilogramu košta čak 35 KM. Međutim, poražavajuće je da kilogram maslaca, istog proizvođača, u Njemačkoj košta 14,50 KM!
Maslac nije jedini primjer. Litar ulja u susjednoj Hrvatskoj košta 2,58 KM, koliko i u Sloveniji, dok je u BiH 2,70 KM.
Da su brojni prehrambeni proizvodi u BiH skuplji nego u susjednim ili zemljama Evropske unije, potvrđuje nam i Admir Arnautović, predsjednik Udruženja potrošača Srednja Bosna.
– Osim naše dijaspore i prijatelja koji žive u tim zemljama, u to se možemo uvjeriti jednostavnom pretragom na internetu. Tamo su znatno jeftiniji i maslac, kafa, čokolada, ulje, da ne nabrajamo, i to zaista nema nikakav smisao. Očito je da ne postoji adekvatna kontrola i možda je neophodan snažniji inspekcijski nadzor – kaže nam Arnautović.
S druge strane, percepcija građana o tome da je projekt “Zaključavamo cijene“ već odavno izgubio smisao nije bez osnova.
I Arnautović navodi da se tom projektu, čiji je treći krug počeo 20. juna i trajat će do 20. septembra, treba sada pristupiti drugačije.
– Vlada FBiH i resorno ministarstvo su sigurno imali dobru namjeru, budući da je to bilo u periodu kada su cijene enormno rasle. Međutim, imamo situaciju da su zaključane cijene ostale kao takve, a, s druge strane, u trgovinama imamo priličan izbor brojnih proizvoda, kvalitetnijih, čije su cijene niže u odnosu na te zaključane. Jednostavno, situacija na terenu je pokazala da ta inicijativa i nije dala željene rezultate te da je potrebno naći novi model – naglašava on.
Akcija “Zaključavamo cijene“ je nakon šest mjeseci, prema Federalnom ministarstvu trgovine, potrošačima omogućila uštedu na korpi od 50 KM.
Treći krug akcije je obuhvatio 50 proizvoda, među kojima su, uz prehrambene, i higijenski, a za učešće se prijavilo 21 trgovačko društvo, odnosno 1.100 trgovina.