data-nosnippet>
Memorijalni centar Srebrenica obilježava 21 godinu od otvaranja. Mjesto je to sjećanja na žrtve genocida koji je počinila Vojska Republike Srpske, a u kojem je ubijeno više od 8 hiljada Bošnjaka, dok se još traga za gotovo hiljadu nestalih.
Uprkos presudama domaćih i međunarodnih sudova još ima pojedinaca koji se usuđuju da negiraju genocid i zatvaraju oči pred istinom. Pitanje koje se nameće jeste zbog čega niko još nije kažnjen zbog negiranja genocida – uprkos zakonu koji je nametnuo visoki predstavnik Valentin Inzko.
A značaj Memorijalnog centra Srebrenica je nemjerljiv. Osnovan je kao kompleks kojem je naknadno pripala i bivša Fabrika akumulatora koju je tokom rata koristio Holandski bataljon, kao i zgrada gdje je danas smještena uprava, te Muzej sjećanja i drugi objekti čiji je cilj njegovanje uspomene na sve žrtve genocida.
Na dan otvaranja 2003. godine obavljena je dženaza i izvršen ukop 107 žrtava genocida. Svake naredne godine, obilježavanjima godišnjica stradanja Bošnjaka, ustavljeno je da će 11. juli biti Dan sjećanja na genocid koji je počinjen nad Bošnjacima na ovim prostorima. O tome se izjasnila i Generalna skupština UN-a donošenjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Memorijalni centar danas je simbol borbe i ustrajnosti da se sačuva istina o genocidu, a najveća zasluga za otvaranje ovog kompleksa na ovom mjestu pripada i Srebreničankama, kojima su u genocidu ubijeni njihovi najmiliji. Mnoge od njih su u međuvremenu napustile ovaj svijet, ali do zadnjeg dana bile su simbol istrajnosti i borbe da se genocid nikad nikome ne ponovi.
Povodom godišnjice otvaranja Memorijalnog centra danas je u Potočarima održana i konferencija čija je tema neprocesuiranje negiranja genocida, u okviru koje je i predstavljen izvještaj o negiranju genocida koji je počinjen u Srebrenici.
„Strašno je. Mislim da oni više ne znaju šta hoće od sebe, ali pravosuđe treba da radi kako treba da radi – i da zaštiti preživjele žrtve. Kad gledamo, jednostavno kažemo – Bože dragi, šta je u njima, ko su i šta su?“, kazala je Nura Begović, predsjednica Udruženja Žene Srebrenice.
Koautor izvještaja Edin Ikanović istakao je da je, u odnosu na prethodnu godinu, došlo do znatno većeg uvećavanja negiranja genocida – prošle godine je bilo 90 slučajeva u kojima se negira genocid, ove godine 305: „Vraćamo se na one brojeve koji su zabrinjavajući, koje smo imali u proteklim godinama i proteklim izvještajima“.
Pomoćnica direktora Memorijalnog centra Amra Begić-Fazlić podsjetila je da je njihova uloga ključna u memorijalizaciji zločina, genocida i svih drugih zločina počinjenih na prostorima naše države.
Ono što zaista želimo i nadamo se da je tako jeste da izlazimo i izvan granica Bosne i Hercegovine i da genocid u Srebrenici postaje činjenica o kojoj će se izučavati ne samo na prostorima naše zemlje nego i mnogo šire“, . Dakle, ogromna je uloga. Da.
Begić-Fazlić je govorila i o povećanje broja negiranja genocida u Srebrenici: „Ne raduje ovaj podatak. Nijednog čovjeka sa zdravim razumom ne može obredovati ovakav sramotan podatak. Mi smo se ovdje tokom ove godine, u aprilu i maju, kada se glasalo o Rezoluciji, susretali sa do sada najintenzivnijim negiranjem genocida. S druge strane, nama u Memorijalnom centru to govori da u budućnosti trebamo i moramo raditi čak i više od onoga koliko smo to do sad činili, kada je u pitanju edukacija, kada je u pitanju medijska promocija istine o genocidu u Srebrenici i sve ono što, ustvari, naš mandat nama u suštini dozvoljava“.
Do sada je u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari ukopano 6.765 žrtava genocida koji je počinjen na ovim prostorima dok se za više od hiljadu žrtava i dalje traga.